U čemu su glavne razlike između SDP-ove I HDZ-ove politike u Europskom parlamentu?
Između ostalog, u odnosu prema vrijednosnim postavkama Europske unije. Jedan od primjera je Istanbulska konvencija koja izazvala oštru podjelu u HDZ-u. Zadnji slučaj u kojem se jasno vidjela razlika između SDP-a i HDZ-a, između S&D-a i EPP-a, je odnos prema Mađarskoj Viktora Orbana. Kolege iz HDZ-a nisu prihvatile rezoluciju EP-a kojom se tražila aktivacija članka 7 - zamišljenog da utječe na korekciju ponašanja onih država koje odstupaju od temeljnih pretpostavki na kojima počiva europski projekt. Razlikujemo se i po nizu pitanja koja se tiču socijalne budućnosti EU. Duboko sam uvjeren da je dobar dio kriza s kojima se manje-više neuspješno nose europske institucije začet u odnosu prema uvezenoj financijskoj krizi iz 2008. godine. Tada vladajući EPP pod vodstvom Barrosa nije smislio ništa pametnije od politike odricanja i redukcije socijalnih prava čemu su osobito kumovali njemački demokršćani. Provodili su to izrazito rigidno otvorivši Pandorinu kutiju socijalnih i političkih frustracija posvuda po Europi, posebno u južnom pojasu EU. Time se stvorilo plodno tlo za porast antisistemskih i populističkih ideja. Nasuprot toj politici EPP-a nudili smo, i nudimo, daleko veće oslanjanje na takozvane socijalne stupove EU. To je zahtjev da se uvede zajamčena plaća koja bi varirala od zemlje do zemlje, bolja integracija mlađih ljudi u tržištu rada, kao i odrješitiji odnos prema klimatskim promjenama koje postaju gospodarsko, sigurnosno, ali i prvorazredno političko pitanje.
U kampanji su dominantne poruke kojima se traži da budemo jednakopravni građani EU. Kao da svi govore isto?
U posljednjih pet godina trebali smo uvjerljivije ukazivati građanima što radimo u Europskom parlamentu i kakve izravne koristi mogu imati od našeg rada, odnosno štete ako ne radimo. Taj rad je provjerljiv i opipljiv. Potakao sam institucionalne promjene u Europskom parlamentu i Komisiji. U svome mandatu sam osigurao početnih 12 milijuna eura za projekt energetske tranzicije hrvatskih otoka. Pilot projekt je obuhvatio 26 otoka, a od toga 10 hrvatskih. Da smo u svim europrojektima uspjeli postići omjer 1:2,6 bili bismo top članica, a ne članica koja je po mnogim pokazateljima na samome dnu, osim po indikatorima društvene patologije gdje smo poprilično visoko.
Read the whole article in the link.
