Hrvatski zastupnik Tonino Picula imenovan je za izvjestitelja Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta za financijski Instrument pretpristupne pomoći, odnosno IPA III. Nova uredba IPA III će na snagu stupiti u sljedećem sedmogodišnjem proračunskom razdoblju Europske unije, 2021.-2027.
Picula će kao pregovarač u ime Europskog parlamenta s Europskim vijećem i Komisijom dogovarati uvjete za dodjelu sredstava IPA III, kojem je cilj pomoći zemljama budućim kandidatkinjama i kandidatkinjama za članstvo u EU da ispune uvjete potrebne za pristupanje.
„Od strateškog je interesa za Republiku Hrvatsku da na svim svojim vanjskim granicama jednog dana ima druge članice Europske unije. Politika proširenja Unije, koja kandidatima za buduće članstvo pruža perspektivu budućeg gospodarskog razvoja i sigurnosti, neraskidivo je povezana s uvjetima pridržavanja vrijednosti kao što su liberalna demokracija, poštivanje ljudskih prava i vladavina prava, od čega kao Unija ne smijemo odstupati. Zato je dobro da će nova, IPA III na tome posebno inzistirati“, izjavio je prilikom imenovanja Tonino Picula.
Instrument je prvotno bio uspostavljen za proračunsko razdoblje 2007.-2013., a trenutno se provodi IPA II, do kraja 2020. godine. Korisnici IPA II programa su Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Crna Gora, Republika Sjeverna Makedonija i Turska, a njegova vrijednost iznosi 11,7 milijardi eura. U odnosu na vrijednost IPA II, IPA III trebala bi porasti za oko 13 posto, odnosno na 14,5 milijardi eura po tekućim cijenama.
Buduća regulativa trebala bi omogućiti da se IPA III uskladi s prioritetima Strategije za zapadni Balkan iz veljače 2018. godine, kako bi se maksimizirao učinak šest najvažnijih inicijativa koje su njome obuhvaćene, kao i da se stvori fleksibilan okvir za prilagodbu odnosa s Turskom.
Općeniti cilj instrumenta IPA je podržati potencijalne nove članice da usvoje i primjene sve političke, institucionalne, pravne, administrativne, društvene i ekonomske reforme kako bi se uskladile s vrijednostima EU i prilagodile njezinim pravilima, standardima, politikama i praksama prije pristupanja Uniji.
Novost u pristupu za sljedeće proračunsko razdoblje je u tome što programiranje nije temeljeno na omotnicama za pojedine zemlje, nego na prioritetima kao što su vladavina prava, osnovna ljudska prava i migracije, sigurnost granica, borba protiv radikalizacije i organiziranog kriminala. Nadalje, to su usvajanje EU politika i sporazuma, socioekonomski razvoj, pomirenje, dobrosusjedski odnosi i prekogranična suradnja.
