Hrvatski zastupnik Tonino Picula sudjelovao je danas u konferenciji za medije koju je uoči ovotjedne plenarne sjednice Europskog parlamenta održao Ured EP u Zagrebu.
Riječ je o plenarnoj sjednici na kojoj će se uz teme o paketima pomoći vrijednima milijarde eura potrebnih za izvlačenje iz krize, te razgovora o problemu rasizma u SAD-u, ali i u EU glasati i o Piculinom Izvješću o preporukama Europskog parlamenta Vijeću, Komisiji i potpredsjedniku Komisije i Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o zapadnom Balkanu, nakon sastanka na vrhu 2020.
Povijest Europske unije je povijest proširenja kao njezinog najuspješnijeg vanjskopolitičkog alata. Čak 16 godina od vrhunca tog procesa koji se zbio primanjem deset zemalja u članstvo EU, paket pomoći Next Generation EU trebao bi omogućiti i novi zamah toj politici na zapadnom Balkanu. S jedne strane, proširenje će ojačati Europsku uniju i povećati njezinu otpornost na buduće krize širenjem prostora mira i suradnje u našoj najbližoj regiji, a s druge strane, tim će zemljama pomoći da dovrše procese vlastite demokratske tranzicije, komentirao je Picula.
Odgovarajući na novinarska pitanja, Picula je kazao kako je posljednja recesija dokazala opasnost katastrofalnih posljedica od „fiskalne ortodoksnosti” po EU. Tada je, podsjetio je, Njemačka bila ta koja je zagovarala radikalnu štednju, no, danas je svijest o opasnostima dovela do uvelike drugačijeg rješenja. Logika je da se Europska komisija zaduži na svjetskim tržištima, a rok za otplatu je od 2028. do 2058. Za pretpostaviti je da će ta otplata biti puno lakša od oporavka iz 2008., kazao je Picula. Rekao je da su u pitanje došli i baština EU-a, kao njena povijesna dostignuća, posebno schengenski prostor i zajedničko tržište. EU je dobro reagirala na pandemiju. Kritike koje su bile upućene, bile su opravdane, o tome je govorila Ursula van der Leyen, ali europske institucije sada pomalo hvataju korak i niz deficita pokušavaju korigirati nizom zakonskih prijedloga. Riječ je o paketu prijedloga koji bi trebao učiniti institucije EU-a funkcionalnijima i okrenutijima posebno građanima EU-a, objasnio je Picula.
Što se tiče globalnog suzbijanja rasizma, nastavio je: Dobili smo i mogućnost raspravljati o situaciji u SAD-u. Ali ne samo o događanjima nakon ubojstva Georgea Floyda, odnosno neće biti riječ samo o rasizmu prema afroameričkoj zajednici u SAD-u, nego i o rasizmu u samoj EU. Ne možemo donijeti deklaraciju u EP o diskriminaciji po osnovi rase u SAD, a da pritom ne spomenemo isti problem u EU. To ne bi bilo niti korektno niti točno.
Dodao je da svoje probleme ima i EU, a što se tiče Hrvatske, da je gorući problem stanje s Romima u Međimurju i drugdje koji trpe diskriminaciju pri, primjerice, zapošljavanju. Podsjetio je i na najnovije katastrofalne pojave s grafitima i porukama najniže vrste kojima se prijeti Srbima. Stoga je Picula najavio: Od Europske komisije tražimo okvir za nacionalno rješavanje rasizma i diskriminacije te strože kažnjavanje sličnih problema.
