Picula je uvodno pozdravio proces tranzicije vlasti koji se u Crnoj Gori odvio po prvi puta u trideset godina, naglasivši kako on pokazuje zrelost crnogorskih političkih institucija i u tom smislu i poštovanje vladavine prava.
„Od novoizabrane crnogorske vlasti očekujemo nastavak reformskih napora u smjeru što skorijeg pristupanja Europskoj uniji, u skladu s očekivanjima građana koji dvotrećinskom većinom podržavaju članstvo“, rekao je Picula. Picula je izjave crnogorskih lidera na prvom zajedničkom sastanku ocijenio kao zaista ohrabrujuće za buduću suradnju na europskom putu Crne Gore.
Predsjednik delegacije EP u Crnoj Gori Vladimir Bilčik istaknuo je kako je Europski parlament spreman raditi s crnogorskim vlastima na što skorijem pristupanju Uniji i dodao kako je Crna Gora i dalje od svih kandidatkinja najbliže članstvu: „Računamo na vas kao saveznika u NATO i EU“.
Predsjednik crnogorske Skupštine Aleksa Bečić rekao je kako je njegova zemlja spremna ispuniti sve potpisane međunarodne obveze, posebno naglasivši rad na jačanju civilnog sektora, internoj koheziji društva, reformama i daljnjoj izgradnji proeuropske Crne Gore.
Zahvalio se na financijskoj i logističkoj pomoći Europske unije Crnoj Gori u borbi protiv pandemije COVID-19, ocijenivši kako je ta pomoć dokaz posvećenosti Europske unije i Crnoj Gori i zapadnom Balkanu. Dodao je i kako je jasno da posljednje izvješće Europske komisije o napretku Crne Gore pokazuje kako nema vremena za stagnaciju u reformama.
„U Crnoj se Gori u odnosu prema Europskoj uniji ništa nije promijenilo“, istaknuo je crnogorski predsjednik Vlade Zdravko Krivokapić, najavivši upravo dodatnu posvećenost reformskim naporima i naglasivši potrebu da reforme budu zaista uspješne, u čemu Crna Gora računa na dodatnu pomoć i iskustva Europskog parlamenta i Picule kao izvjestitelja iz zemlje s iskustvom pristupanja Uniji.
Krivokapić je najavio kako već na sljedećoj sjednici Vlade Crne Gore planiraju definirati prioritetne projekte koje žele realizirati kroz Investicijski plan za zapadni Balkan. Ocijenio je kako su do sada najveći problemi sa zaključivanjem poglavlja 23. i 24., koja se odnose na borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala nastali zbog nedostatka političke volje što, tvrdi Krivokapić, više neće biti problem, te je dodao kako i tu očekuje snažniju regionalnu suradnju.
Picula je kao izvjestitelj postavio i pitanje o strukturi nastavka pregovora, te podsjetio na slabe točke dosadašnjeg procesa poput slobode govora. Zanimao se i za odnose Crne Gore s Kinom i Rusijom, te za odnos sa Srbijom obilježenog napetostima.
Krivokapić je najavio kako se u procesu pregovora neće ništa mijenjati s crnogorske strane, osim jačanja uloge glavne pregovaračice s više političke volje na primjenu svega što je tehnički zacrtano procesom pregovaranja. Govoreći o slobodi govora, Krivokapić je istaknuo nužnost „depolitizacije RTCG“ i njegovo pretvaranje u servis za građane.
Također, najavio je izmjene Zakona o slobodi vjeroispovijesti u Crnoj Gori, koji je bio povod za demonstracije prije izbora u toj zemlji, rekavši kako će Zakon dati mjeru odnosa države i crkve, te je naglasio da Crna Gora ostaje sekularna država.
Pozvao je i europske dužnosnike da se uključe većim angažmanom i sugestijama oko najboljeg puta provedbe reformi.
Zamjenik predsjednika Vlade Dritan Abazović komentirao je odnose s Rusijom i Kinom, te odnose s EU. Naglasio je kako Crna Gora želi slijediti zajedničku politiku prema Rusiji i Kini, no kako je Crnoj Gori od iznimne važnosti održati i unaprijediti i odnose s tim zemljama, koje su isto značajni ulagači u Crnoj Gori. S druge strane, upravo promjenama u definiciji stranih ulaganja, žele omogućiti i više ulaganja iz država članica EU, te svojim građanima omogućiti više ekonomskih prilika. Ocijenio je kako za ostvarenje takvog rezultata trebaju i uspostavu nove gospodarske diplomacije.
