Međuskupina u ovom mandatu EP broji više zastupnika nego ikada, njih čak 114 iz 24 države članice Europske unije i šest političkih grupacija.
“Za pitanja kojima se bavi Međuskupina još uvijek ne postoji sveobuhvatna europska maritimna strategija, zbog čega je naš zadatak da koordiniramo dionike u sustavu I Europskoj komisiji predlažemo rješenja koja će postati dijelom direktiva i politika koje će se primjenjivati u svim članicama”, rekao je Picula danas tijekom uvodnog govora, prilikom konstituiranja Međuskupine. Da je riječ o parlamentarnoj grupaciji, Međuskupina bi bila treća po brojnosti, što pokazuje kako je riječ o odličnoj platformi za stimulaciju rasprava s drugim institucijama Europske unije i svih zainteresiranih ključnih dionika, ali i mjesto koordinacije članova EP o važnim temama koje se tiču mora i otoka, istaknuo je.
Teme kojima će se Međuskupina u ovom mandatu baviti su:
- Oceani u središtu klimatskih politika EU: smanjivanje emisija u maritimnom transportu kao poluga za ublažavanje globalnog zagrijavanja
- Održivi turizam kao jedan od ključnih stupova ostvarivanja klimatskih ciljeva EU
- Oceani, mora, rijeke i jezera kao važan dio strategije bioraznolikosti EU
- Istraživanja oceana i mora u programu Obzor ? Maritimni transport kao stup europske prometne politike
- Ekonomija i inovacije: maritimna ekonomija ima velik potencijal rasta, a EK se obvezala osigurati pristup kapitalu za maritimne biznise. Uz to: EK će uskoro predložiti novu industrijsku strategiju, koja se tiče maritimnih industrija, poput brodogradnje, ali i offshore vjetroelektrana
- Posebna skrb o otocima i rubnim regijama Unije, zbog geopolitičke situacije, kao i specifičnih izazova života i razvoja
- Suradnja priobalnih regija
- Podizanje svijesti građana EU o važnosti naših oceana, mora i drugih voda, kao i priobalnih regija
Podsjećamo, nakon suosnivanja Međuskupine za otoke u parlamentu 2015. godine, Picula je inicirao i osnivanje Tajništva za otoke pri Europskoj komisiji 2018., prvog radnog tijela u povijesti EU namijenjenog isključivo otocima. Najprije je amandmanima osigurao Tajništvu dva milijuna eura za podršku energetskoj tranziciji otoka, a nedavno je prihvaćen i njegov Akcijski plan s dodatna dva milijuna eura za stručnu i tehničku podršku u tranziciji, koji je ušao u novi proračun EU-a za 2020. Uz to, Europska je komisija u Europski zeleni plan uvrstila energetsku tranziciju otoka, čime je potvrđena njihova važnost u ispunjenju ciljeva EU2050, okolišno neutralne EU.
Deset hrvatskih otoka: Cres, Ilovik, Lošinj, Male i Velike Srakane, Susak, Unije, Brač, Hvar i Korčula upravo je u procesu tranzicije na čistu energiju. Cresko-lošinjski arhipelag objavio je da do 2040. planira prijeći isključivo na obnovljive izvore energije, a novost je i da se Forum o čistoj energiji za EU otoke po prvi put prošle godine održao u Hrvatskoj, okupivši više od 190 europskih otočana.
