- S obzirom da se Crna Gora približila ulasku u Europsku uniju, koja je vaša uloga kao izvjestitelja? Koje su vam zadaće?
Uloga izvjestitelja nosi sa sobom ozbiljnu odgovornost. Njegova zadaća je da, kao član vanjskopolitičkog odbora EP-a, pripremi izvješće o napretku države na putu prema europskim integracijama. Izvješće se priprema kroz detaljnu analizu zbivanja u državi, konzultacijama sa stručnjacima, dužnosnicima, civilnim društvom te ostalim akterima, kako bi se dobila cjelovita slika i pregled situacije. Takodjer, treba naglasiti da se izvješće priprema sa ostalim članovima odbora u EP-u kroz rasprave i prijedlaganjem amandmana. Na taj se način dobiva odličan uvid, ali i potiče dijalog. Crna Gora je najdalje odmakla u pregovorima s Europskom unijom. Naše iskustvo, stečeno na temelju činjenice da smo posljednja zemlja koja je postala članicom EU, trebamo prenositi zemljama u regiji. Ohrabruje i da nova Komisija za visokog predstavnika za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku ima Josepa Borrella koji je naglasio kako nova Komisija mora biti geopolitička, a projekt EU svakako neće biti dovršen bez Zapadnog Balkana.
- Razgraničenje s Hrvatskom - hoće li neriješeno granično pitanje Hrvatske s Crnom Gorom na rtu Prevlaka utjecati na međusobne odnose Hrvatske kao članice EU i Crne Gore kao izgledne pristupnice u Uniju? Postoji li ikakav napredak oko pregovora ili su oni zasad 'zamrli', obzirom da je nedavno bilo incidenata upravo u akvatoriju oko rta Prevlaka, što govori da je tu situacija još uvijek nedefinirana a i napeta.
Hrvatska i Crna Gora 2002. godine su potpisale Privremeni sporazum, po kojem je Hrvatskoj pripao kopneni dio Prevlake, tj. rt Oštro i uzak pojas mora uz Prevlaku, a Crnoj Gori ostali dio ulaza u Boku kotorsku. Unatoč nedavnim incidentima koje ste spomenuli, tijekom proteklih sedamnaest godina od potpisivanja, s Crnom Gorom imamo stabilne i korektne dobrosusjedske odnose. Prema mojim saznanjima, međudržavna komisija koja bi trebala urediti jedino preostalo otvoreno pitanje, ono granice na moru, nije održala nijedan sastanak još od 2015. godine. Ukoliko do bilateralnog dogovora ne dođe, opcije za rješavanje tog problema su međunarodna arbitraža ili Međunarodni sud u Den Haagu. Ipak, nadam se da će obje strane uskoro ponovno pokrenuti pregovore oko utvrđivanja granica i donijeti rješenje koje ima temelj u međunarodnom pravu i zajedničkim interesima obje zemlje.
Cijeli intervju čitajte na linku.
