Što se tiče nedavnih turbulencija vezanih za izbore u Crnoj Gori, Picula smatra kako bi pozitivan stav prema članstvu u EU-u kao točka susreta suprotstavljenih opcija trebao biti podloga produktivnoj suradnji Podgorice i EU-a. No, “ne treba biti naivan i pretpostaviti kako će vanjskopolitička orijentacija nove vlade biti posve izolirana od političkog i interesnog profila dominantnih dijelova pobjedničke koalicije”, rekao je Picula.
Osim nestabilnosti u susjedstvu, nedavni nemiri u Bjelorusiji samo su zadnji slučaj u cijeloj seriji režima u susjedstvu koji su atrofirali tijekom posljednjih desetak godina, te Lukašenkova poljuljana diktatura i njegov mogući pad ovise o odlučnosti i homogenosti prosvjednika, stupnju odanosti režimskog aparata kao i spremnosti Kremlja da štiti svoje interese u Bjelorusiji, analizirao je Picula.
Što se tiče kontinuiranog sporenja s Turskom, Picula je komentirao kako je to vjerojatno najveći izazov na vanjskim granicama EU-a te da sukob oko potencijalno izdašnih izvora energenata ima sve naglašenije političke, sigurnosne i trgovinske aspekte. “Opet izranja problem zajedničke vanjske i sigurnosne politike EU-a koja i dalje ostaje najslabija karika eurointegracija”, Picula je zaključio.
Naposljetku, Picula je komentirao i nadolazeće predsjedničke izbore u SAD-u. “Desetljećima su transatlantski odnosi bili temelj multilateralnog poretka, a SAD najbliži partner EU. Pobjeda Bidena sigurno bi ponovno otvorila kanale komunikacije koji su u posljednje tri i pol godine bili zagušeni. Ne očekujem veliku promjenu politika prema, primjerice Kini, ali svakako bi se promijenio diskurs i narativ. S druge strane, očekujem znatno drukčiji pristup i povratak načelima multilateralizma te aktivno sudjelovanje SAD-a u globalnim izazovima, od borbe protiv pandemije i klimatskih promjena do razvijanja zajedničkih sigurnosnih mehanizama”, zaključio je Tonino Picula.
