NET.HR: Što ste napravili u ovom sazivu parlamenta i što će biti vaši ključni ciljevi u novom sazivu?
PICULA: Na početku mandata zadao sam si dva cilja: afirmaciju jadranske Hrvatske i sudjelovanje u kreiranju europske politike prema jugoistoku Europe. Kao predsjednik Izaslanstva Europskog parlamenta za BiH i Kosovo i izvjestitelj u sjeni za Makedoniju, kontinuirano sam radio na osiguravanju mira i sigurnosti u Hrvatskoj, EU-u i našem susjedstvu. Postigao sam da granica RH bude priznata kao vanjska granica Europske unije, zbog čega je Hrvatska postala članicom i stekla pravo koristiti sredstva Europske granične i obalne straže te se hrvatska granica štiti kao schengenska. Naravno, želim nastaviti raditi na ulasku RH u schengensko područje, za što sam već dobio podršku u Europskom parlamentu. Osobito se ponosim što sam u Europskom parlamentu pomogao osnovati prvo radno tijelo koje sustavno brine o otocima – Međuskupinu za mora, rijeke, otoke i priobalna područja, koja okuplja zastupnike iz više od 20 EU-ovih zemalja. Inicirao sam osnivanje Tajništva za otoke pri Europskoj komisiji te osigurao Tajništvu dva milijuna eura za funkcioniranje i podršku energetskoj tranziciji hrvatskih i europskih otoka s dodatnih deset milijuna eura za provedbu tih projekata. Otoci su postali trajnim dijelom politika EU-a, a posebnu čast osjećam što su me europski otočani nominirali kao zastupnika koji je najviše napravio za njih. Naravno, posvetit ću se nastavku energetske tranzicije otoka. U pregovorima smo da se proračun Tajništva u sljedećem proračunskom razdoblju poveća na više od sto milijuna eura.
Uz to ističem višestruko nagrađivani projekt Water Saving Challenge (WASAC), u kojem su sudjelovali hrvatski otoci Vis i Lastovo, gdje je kroz pametno upravljanje resursima pokazano kako otoci mogu uštedjeti čak četvrtinu vode! Preuzela ga je i Otočna koordinacija Nordijskog vijeća ministara, koja pokreće projekt štednje vode na baltičkim otocima. Zalagao sam se za nastavak dosegnutih načina razmjene roba i usluga Hrvatske sa članicama CEFTA-e, nakon našeg ulaska u EU te amandmanima pomogao da se hrvatskim poduzetnicima osigura tradicionalan obujam trgovine s Bosnom i Hercegovinom, kao jednim od najvažnijih izvoznih tržišta. Time su spašene doslovno tisuće radnih mjesta u RH. Sustavno sam promovirao zaštitu autohtonih hrvatskih proizvoda kroz stručne radionice po cijeloj Hrvatskoj, s ciljem povezivanja proizvođača i stručnjaka. Nakon više od tri godine skupljanja različitih iskustava, moj je Ured izdao priručnik “Autohtoni proizvodi i oznake kvalitete Europske unije”, opremljen alatima i informacijama za uspostavljanje kvalitetne i održive proizvodnje i planiram nastaviti raditi na tome. Ostale teme će diktirati stanje u Hrvatskoj i u europskim institucijama, nastavit ću pratiti programe i lobirati da Hrvatska što snažnije koristi njihove benefite kao što je bio slučaj s programom wifi4eu, ali ću biti dostupan te reagirati na upite naših sugrađana, tvrtki i institucija kojima će biti potrebna bilo kakva asistencija.
Cijeli intervju čitajte na linku.
