• Izvjesno razdoblje može se čuti da Hrvatska ima negativan utjecaj na BiH, a spominje se i zauzimanje zastupnika Europskog parlamenta, posebice u kontekstu sadržaja rezolucije Europskog parlamenta. Smatrate li se prijateljem ili ste nešto drugo prema BiH?
- Kamo sreće da o europskoj budućnosti BiH postoji konsenzus u samoj BiH, barem na onoj razini koja postoji u institucijama EU. Pogotovo kada je riječ o Europskom parlamentu gdje imam čast i obvezu, kao voditelj Izaslanstva za BiH i Kosovo, promovirati pozitivne aspekte, ali i upozoravati na zastoje na tom putu. Moja zalaganja za suverenu, (samo)održivu, prosperitetnu i demokratsku BiH, gdje su primjereno zaštićena individualna i kolektivna prava njezinih građana, sežu još u devedesete godine kada sam, kao tajnik Društva prijateljstva Hrvatske i BiH, stajao nasuprot politici koja nije poštovala kompleksnu realnost susjedne države i mnogim postupcima kompromitirala ukupnu politiku Zagreba u tim teškim vremenima. Od tada je prošlo puno vremena, Hrvatska je nakon vrlo zahtjevnih pregovora postala članica EU i danas se suočava s novom generacijom problema, dok BiH, na žalost, u mnogome reciklira traume iz tog razdoblja. Hrvatska, kao prvi EU susjed BiH, mora i dalje predano poštovati njezinu teritorijalnu cjelovitost i pozitivno utjecati na političku stabilnost, odnosno pomagati BiH na putu prema članstvu u EU. Naši pozitivno definirani interesi prema BiH trebaju proizlaziti iz povijesnog iskustva, elementarne geopolitike i potrebe, u okviru multilateralnih organizacija, aktivnog sudjelovanja u potrazi za moguće novim i solidnijim dogovorima na tom prostoru. U tom pogledu nastojat ću, kao i do sada, svoja politička uvjerenja i iskustva ugrađivati u djelovanje institucija.
• Prilikom pripreme dokumenta “Rezolucija EP o BiH” inzistiralo se na uklanjanju odrednice konstitutivnih naroda u BiH. Javnost o tome malo zna. Zašto je takvo što prijeporno?
- Riječ je o tezi da konstitutivnost triju naroda u BiH ometa provođenje presude Europskog suda za ljudska prava u poznatom slučaju “Sejdić-Finci”, odnosno da diskriminira ostale građane BiH u pravu na adekvatno političko predstavljanje. Nasuprot tome, a poštujući spomenutu presudu uz zahtjev da se adekvatno primjeni, obrazlagao sam u Europskom parlamentu kako je BiH danas prostor na kojem ni pojedini konstitutivni narodi ne uspijevaju osigurati zajamčenu političku zastupljenost. Uspio sam osigurati potporu stajalištu kako se određena politička prava u BiH moraju nadograditi, ali ne tako da se postojeća, i to ključna, anuliraju.
Cijeli članak možete čitati na PDF linku.
