Hoće li nova kohezijska politika odnosno kohezijski fondovi za razdoblje od 2021. do 2027., otocima donijeti više novca, ovisi, smatra Picula, o dvjema stvarima: da se Europska unija doista opredijeli za kohezijsku politiku, koja je jedna od njezinih najvažnijih i najuspješnijih politika uopće i da je sačuva u osnovi netaknutu.
"Ukoliko želimo biti prepoznati izvana i biti jaki kao EU, moramo biti dobro povezani iznutra. Vrijeme je pokazalo da je kohezijska politika najvažniji instrument upravo u procesu da se Unija ojača iznutra. Ali unatoč svim uspjesima, kohezijska politika pod velikim je pritiskom. Ne samo odlaskom Velike Britanije, koja je bila neto uplatitelj u fondu Europske unije, nego se postavlja pitanje ima li kohezijska politika smisla onako kako je prakticirana do danas, treba li je možda zamijeniti nekim fondovima koji će izravnije upućivati novac tamo gdje je potreban. Dakle, kohezijska politika treba ostati jer je najprepoznatljivija politika EU, pogotovo za one građane koji zarađuju manje od 75 posto prosjeka EU. Europska komisija objavit će novi financijski plan početkom svibnja i tada ćemo dobiti odgovore na tri pitanja koja su u sjeni nove kohezijske politike: koliko, kome i kako će se novac dodjeljivati?" , istaknuo je Picula te napomenuo da trenutačni način prikupljanja podataka o otocima nije najbolji te da BDP kao pokazatelj nije dovoljan jer se regionalne razlike u EU povećavaju, a otočne regije zaostaju ili čak ispadaju u usporedbi s kopnenim područjima.
Cijeli članak čitajte na linku.
