Europski parlament ponovno raspravlja o proširenju šengenske zone na Hrvatsku, uz Rumunjsku i Bugarsku, što je dobra prilika i za pregled donekle izmijenjenih okolnosti u tom kontekstu. Dugo već traje ulazak Hrvatske, a preostalih dviju članica EU-a posebno, u punopravni prostor kontinentalnog saveza, načelno bez unutarnjih granica. Bio je to i jest svojevrsni probni rok za te zemlje, no kroz to su vrijeme neki odnosi u samom savezu postali bitno drukčiji. Izbjeglička kriza vratila je Europu unatrag, i njome se danas prostire neka nova, doslovno željezna zavjesa, i to od tzv. žilet-žice. Štoviše, po notornoj bodljikavoj žici najpoznatija su dva neposredna hrvatska europsko-unijska susjeda: Mađarska i Slovenija. Što će u takvim prilikama značiti neki novi Schengen, hoće li se žilet-žica preseliti na granice Hrvatske prema njezinim istočnim susjedima?
Tonino Picula, hrvatski europarlamentarac, nije tako pesimističan, mada i sam poziva na ozbiljnost:
„Izbjeglička kriza i terorizam su posljedično, između ostalog, doveli do manjka povjerenja među državama članicama. Zbog toga danas imamo kontrole na vanjskim granicama, ali i sustavne provjere u bazama podataka svih osoba koje ulaze ili izlaze iz šengenskog prostora, uključujući i stanovnike Europske unije.“
„Europa zaista ne smije postati tvrđava opasana nepremostivim bedemom“, nastavlja Picula za DW, „no, također, Europa koja nije sigurna ne može biti simbol blagostanja i otvorenosti. Treba jačati povjerenje, ali i sustave sigurnosti. Pitanje je političke mudrosti i dogovora - pronaći balans između jednog i drugog. Trebamo se fokusirati na europsku solidarnost i rješavanje problema suradnjom, koliko god bili složeni.“
Cijeli članak čitajte na linku.
