Hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula je nakon uspješnog prošlogodišnjeg projekta i nagradnog natječaja nazvanih “Kidalica lažnih vijesti”, usmjerenih prema medijskom opismenjavanju i borbi protiv lažnih vijesti kod srednjoškolaca i studenata pokrenuo novi projekt, “Hodalicu kroz lažne vijesti”, usmjerenu prije svega prema osobama starije životne dobi. Riječ je o ciklusu predavanja s temom edukacije o prepoznavanju lažnih vijesti i dezinformacija, ali i lažnog oglašavanja, koja će se održati u šest umirovljeničkih domova u Republici Hrvatskoj, te ciklusu od pet edukativnih filmova i popratnoj kampanji na društvenoj mreži Facebook.
Projekt se realizira uz podršku parlamentarne grupacije Progresivnog saveza socijalista i demokrata u Europskom parlamentu.
“Osobe treće životne dobi prečesto su u Hrvatskoj zanemarene, kako u sustavu skrbi, tako i u medijima, a Europski parlament još je 2008. godine prepoznao važnost medijskog opismenjavanja starijih sugrađanki i sugrađana, posebno u digitalnom svijetu, koji je postao i njihova stvarnost i svakodnevica”, istaknuo je Picula, koji je i član Posebnog odbora Europskog parlamenta za borbu protiv vanjskog uplitanja u demokratske procese. Dodao je kako je više relevantnih istraživanja pokazalo kako su osobe starije životne dobi, nažalost, najsklonije širenju lažnih vijesti na društvenim mrežama.
Primjerice, američko istraživanje Grinberg et al. (2019) pokazalo je visoku koncentraciju konzumacije lažnih vijesti u općoj populaciji: 1% korisnika je konzumiralo 80% detektiranih lažnih vijesti, dok je svega 0,1% odgovorno za 80% dijeljenih izvora lažnih vijesti. Istraživanje je također sugeriralo da će lažne vijesti najvjerojatnije dijeliti osobe starije životne dobi. Slično je potvrdilo i istraživanje Guess et al. (2019) koje se fokusiralo na Facebook, a koje je utvrdilo da je dijeljenje lažnih vijesti po sebi rijetka pojava, ali da su oni koji sudjeluju u dijeljenju bili stariji od 65 godina te da je ova grupa podijelila gotovo sedam puta više lažnih vijesti od najmlađe dobne skupine. Iako ni jedna ni druga studija ne donose konačne zaključke o uzrocima osjetljivosti starijih dobnih skupina na lažne vijesti, slažu se da stariji ljudi, koji su došli na internet kasnije, nemaju vještine digitalne pismenosti koje imaju mlađi korisnici. U Eurobarometrovom istraživanju o online lažnim vijestima i dezinformacijama iz 2018. godine 83% ispitanika je izjavilo da lažne vijesti ugrožavaju demokraciju (u RH 80%).
Iako na europskoj razini ispitanici tradicionalne medije doživljavaju kao najvjerodostojnije izvore vijesti (radio 70%, TV 66%, tisak 63%), u RH je među svim članicama utvrđena najviša razina povjerenja prema web mjestima za video hosting (RH 43%, EU prosjek 27% ) te druga najviša prema društvenim mrežama (RH 40%, EU prosjek 26%).
“Zato smo odlučili kroz ovaj ciklus predavanja doći k njima, u njihove domove i provesti edukacije uživo, vjerujemo kako je kroz interakciju najbolje zajednički doći do novih znanja”, rekao je Picula koji će na prvom predavanju biti u ponedjeljak 29.11.2021. u zagrebačkom Domu za starije osobe Pešćenica. Ni u ovom se projektu neće zaboraviti ni mlade, pa je ured Tonina Picule pripremio i nagradni natječaj “Pošalji nonu ili didu u Bruxelles”, gdje unuke i unuci mogu osvojiti put u Bruxelles i posjet Europskom parlamentu za sebe i svoju baku ili djeda.
Projekt "Hodalica kroz lažne vijesti" pripremljen je i provodi se u suradnji s medijskim stručnjakom Tomislavom Levakom, mag. cult., predavačem na Odsjeku za kulturu, medije i menadžment Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku. Levak je doktorand komunikologije koji dovršava doktorsku disertaciju na temu dezinformacija i lažnih vijesti, a već nekoliko godina održava predavanja i radionice medijske pismenosti upravo za osobe treće životne dobi.
Za ovaj projekt Levak je pripremio i održat će šest predavanja i radionica za umirovljenike u pet hrvatskih gradova, a zajedno s dr. sc. Nefretetom Zekić Eberhard, dugogodišnjom osječkom novinarkom specijaliziranom za medijsku etiku, sudjelovao je u kreiranju sadržaja za promotivne videouratke i izradi poruka kampanje. I naposljetku, karikature "Hodalice kroz lažne vijesti" potpisuje Nikola Plečko, poznatiji kao Nik Titanik.
________________________________________________________________________________________________________________________
HODALICA KROZ LAŽNE VIJESTI - NATJEČAJ “POŠALJI BAKU ILI DJEDA U BRUXELLES”
PRAVILNIK NATJEČAJA
ŠTO?
Kroz natječaj “Pošalji baku ili djeda u Bruxelles” u okviru kampanje „Hodalica kroz lažne vijesti“ pozivamo mlađe generacije da snime kratki (do maksimalno 30 sekundi) video, poželjno s uključenom bakom i/ili djedom, a kojim će promovirati borbu protiv lažnih vijesti. Želite podijeliti priču o online prevari? Kako su baka i/ili djed podijelili lažnu vijest? Imate priču kako ste im pomogli? Pogledali ste naše edukativne skečeve i imate svoju verziju? Imate prijedlog novog slogana ili poruke za kampanju? Uzmite mobitel u ruke, snimite video i pošaljite baku i/ili djeda na nagradni put u Bruxelles.
TKO?
U natječaju mogu sudjelovali svi državljani Republike Hrvatske mlađi od 35 godina.
KAKO?
Pogledajte edukativne skečeve objavljene u okviru kampanje „Hodalica kroz lažne vijesti“ na web stranici zastupnika Picule, a na kojoj su objavljeni i materijali iz prethodne kampanje „Kidalica lažnih vijesti“ koji vam također mogu biti inspiracija. Osmislite kratku priču, dijalog između vas i bake/djeda, kratak skeč ili jednostavnu poruku vezanu uz borbu protiv dezinformacija, online prevara i lažnih vijesti. Nastojte u video uključiti i osobu starije životne dobi. Video pošaljite u nekom od učestalijih video formata (.mp4/.m4v/.mpg/.avi) te pošaljite na e-adresu [email protected] najkasnije do 00:00 22. prosinca 2021. U predmetu naznačite: Hodalica kroz lažne vijesti_natječaj_ime i prezime natjecatelja_ice.
VAŽNO:
U tekst maila potrebno je dodati sljedeću rečenicu: „Pročitao_la sam i razumijem pravila natječaja Kidalica lažnih vijesti, razumijem da će se moji podaci dostavljeni Uredu zastupnika u Europskom parlamentu Tonina Picule prikupljati isključivo za potrebe Natječaja te pristajem da se moje ime javno objavi ukoliko se nađem među pobjednicima.“
BODOVANJE I NAGRADE
Autore pet najkreativnijih rješenja nagradit ćemo četverodnevnim studijskim putovanjem u Bruxelles za dvoje. Hoćete li ići sa svojom bakom/ djedom kao +1 ili ćete svoj par starčića poslati na drugi medeni mjesec bit će slatka odluka koju ćemo prepustiti pobjednicima. Popis pobjednika će biti objavljen na mrežnoj stranici i društvenim mrežama Ureda zastupnika Tonina Picule te portalu mirovina.hr i to najkasnije 48 sati od isteka roka za dostavu videa.
ISTO VAŽNO:
Nagradno putovanje u Bruxelles bit će organizirano čim to epidemiološke okolnosti dopuste, putovanje bude ocijenjeno sigurnim od hrvatskih i belgijskih nadležnih službi, a Tajništvo Europskog parlamenta ponovno dozvoli posjete parlamentarnim zgradama.
_
Skečeve možete pogledati ovdje, a na ovom linku pogledajte i kako je izgledala kampanja Kidalice lažnih vijesti, koja je također imala svoj natječaj.
Na dnu stranice možete pronaći i prezentaciju koja vam može pomoći s prijavama.
1. Naučite što su online trolovi
Izrazi trol i trolanje dolaze od engleske riječi trolling, a označava danas najčešći način ribolova koji uključuje bacanje udice s mamcem. Online trolling, odnosno trolanje, je također svojevrsno „pecanje“. To je „pecanje osoba“ koje će se uhvatiti na „mamac“ za raspravu ili svađu koji je svojim komentarom ili porukom bacila zlonamjerna osoba – trol. To su ljudi koji namjerno ostavljaju provokativne, huškačke ili uvredljive komentare ili poruke na internetu, kako bi privukli pozornost, izazvali probleme ili uznemirili nekoga. Jedan od najvećih problema je što trolovi mogu ispuniti internet lažnim vijestima i poluistinama. Stoga – ne dopustite da vas upeca mamac jednog trola! Trolovi se gotovo uvijek potpisuju pseudonimom ili imaju lažan identitet. Ne upuštajte se u rasprave s osobama koje ne poznajete, a koje se potpisuju kao „Marko Polo“, „Mickey Mouse“, „Plavi baršun“ ili „Pero Perić“. Strastvene rasprave ostavite za druženja u krugu obitelji, prijatelja ili barem poznanika.
2. Prepoznajte lažne izvore Danas vijesti više ne objavljuju samo urednici i novinari profesionalci koji se vode medijskom etikom. Danas svaki pojedinac iz svoje sobe može otvoriti stranicu na internetu i nazvati ju informativnom te na nju stavljati vijesti prema svojim željama, bez ikakvih etičkih i profesionalnih standarda. Stoga – kod informiranja na internetu trebate se oslanjati na web stranice i portale poznatih i renomiranih medijskih servisa s tradicijom. Ne vjerujte vijestima objavljenima na čudnim, sumnjivim ili nepoznatim internetskim portalima i domenama! Kod svake vijesti prvo trebate pogledati njezin izvor, a potom i datum objave. Naime, poznata izreka da vijest objavljena u novinama traje samo jedan dan jer sutra su to već stare novine, više ne vrijedi, s obzirom da internet sve pamti. Vrlo je važno pogledati i je li članak potpisan, odnosno stoji li iza njega netko svojim imenom i prezimenom.
3. Montaže
Kao jedno od glavnih oružja u produkciji i širenju lažnih vijesti i dezinformacija u političke svrhe koriste se montirane fotografije i videosnimke. Slika ponekad ne govori više od tisuću riječi. Provjeri prije nego dijeliš - umirovi lažne vijesti.
4. Satira
Satirične vijesti postoje gotovo koliko i samo novinarstvo. Jedna od najpoznatijih formi kroz koju su se u novinarstvu objavljivali šaljivi sadržaji naziva se „novinarska patka“. Izvorno su pripadale u kategorije zabave, satire i parodije, a njihovi glavni ciljevi bili su zabavljanje javnosti ili poučavanje neopreznih. Takve vijesti i informacije jasno su se označavale na kraju teksta jer urednici i novinari nisu željeli namjerno dovoditi čitatelje u zabludu. Satirični sadržaji danas su posebno popularni na internetu, gdje je relativno lako oponašati legitiman izvor vijesti.
5. Lažno oglašavanje
Lažni oglasi i lažne reklame mogu izravno utjecati na naše novčanike. U prevarama im uvelike pomažu računalni softveri i algoritmi koji funkcioniraju tako da vas pronalaze i „ciljaju“ na osnovu onoga što ste ranije pretraživali preko interneta. Pazi što kupuješ – umirovi lažne vijesti!
_____________________________________________________________________________________________________________________ Prvo predavanje iz ciklusa održano je u ponedjeljak, 29. studenog u Domu za starije osobe Pešćenica, pred publikom od šezdesetak umirovljenika, koji su izmimno zainteresirano sudjelovali u raspravi i pohvalili predavača, mag. Tomislava Levaka, zbog dobro strukturirane i jasne prezentacije.
________________________________________________________________________________________________________________________ Drugo predavanje održano je u Šibeniku, u prostorijama Udruge umirovljenika Krešimirova grada, gdje se o temi lažnih vijesti raspravljalo u domaćoj atmosferi.
