Tradicionalna hrvatska brodogradnja i njezina uloga u europskom oporavku predstavljeni su u Europskom parlamentu u Strasbourgu u dvodnevnoj konferenciji u organizaciji Tonina Picule, od privezivanja pred zgradom EP-a, preko stručne panel rasprave, do otvorenja izložbe posvećene falkuši
“Gajeta falkuša nije samo brod. To je ujedno i kolektivno sjećanje malog mjesta Komiže u jugozapadnom zaljevu otoka Visa u Hrvatskoj. Istovremeno, ovaj brod pripada mediteranskom univerzumu, kako svojim nastankom, tako i univerzalno razumljivom terminologijom u mediteranskom pomorskom svijetu. Zato Falkuša nije samo povijesna barka, već primjer najboljeg odgovora na izazov opstanka –i to je ostavština i potencijal za našu budućnost i razvoj”, istaknuo je danas na konferenciji “Terra Marique - Heritage in Support of European Recovery”, hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula, čiji je ured organizirao konferenciju i izložbu “25 years of Falkuša “Comeza-Lisboa”: Lisbone EXPO 1998 - Strasbourg European Parliament 2022”.
Uz izložbu fotografija i konferenciju, na kojoj su hrvatski i stručnjaci iz Nizozemske, Španjolske, Italije, Francuske i Poljske govorili o iskustvima korištenja maritimne baštine u revitalizaciji lokalnih zajednica.
“Iz falkuše možemo i moramo crpiti nadahnuće za odgovore na mnoge naše sadašnje i buduće izazove održivosti: od načina na koji koristimo prirodne resurse, od gradivnih materijala, preko energije koju koristimo za kretanje, do traga koji ostavljamo za sobom”, rekao je Picula. “Prvog srpnja 2013. razvili smo hrvatsku zastavu ispred Europskog parlamenta u Strasbourgu jer je RH ušla u Europsku uniju. Danas smo po prvi put razvili hrvatska jedra ispred Euroiskog parlamenta jer je gajeta falkuša pristala uz dok zgrade koja simbolizira jedinstvo u različitosti lokalnih zajednica Europske unije”, istaknuo je zastupnik.
Profesor Nenad Bobanac, jedan od istraživača, koji je uz profesora Velimira Salamona sudjelovao u izgradnji falkuše, zajedno s profesorom Joškom Božanićem, pojasnio je kako je cijeli projekt izgradnje falkuše bio holističko, intradisciplinarno, jedinstveno iskustvo. “Projekt je započeo davne 1986. kad je stara falkuša Cicibela potonula na Biševu. Tada je prof Božanić najavio izgradnju nove falkuše. Istraživali smo sve komponente izgradnje, od starih ugovora za nabavu materijala, do sve ostale baštine vezane uz falkušu. To je bio projekt u kojem smo po jadranskim mjestima pokušavali doći do informacija, a i sami smo održavali predavanja, tijekom devedesetih, kad nitko nije mislio o kulturi, bilo nam je stalo da se baština sačuva. Vrlo je teško bilo ljude uvjeriti u potrebu očuvanja starih brodova, jer su novi bili jednostavniji za održavanje, ali pronašli smo zaljubljenike u Komiži, Betini, Kominu, Murteru, Rovinju.To je dovelo do revitalizacije cijele tradicionalne brodogradnje na Jadranu i njihovih lokalnih zajednica”, pojasnio je Bobanac.
Profesor Božanić rekao je kako je danas falkuša zaštićeni simbol hrvatskog i mediteranskog kulturnog identiteta, ali nije samo to, ona je nadahnuće za budućnost i opstanak: “Falkuša nije priča o mrtvom brodu i davnom vremenu. Falkuša je priča o našem vremenu, o opstanku, o ribarima koje je progonila i njihova matična Venecija, zato što su se usudili ribati na otvorenom moru, i prodavati ribu izvan venecijanske nadležnosti. Uprkos tim prijenjama, Višani su opstali, a to je i poruka nama da trebamo opstati”.
Glavna je poruka Europskoj uniji da moramo biti uporni, da moramo biti solidarni, da moramo raditi zajedno kako bismo skupa napredovali, zaključio je Božanić, koji je Piculi danas uručio i povelju počasnog kapetana falkuše, na čemu se zastupnik posebno zahvalio.
