Optimizam oko budućnosti Hrvatske kao danas potpuno integrirane članice Europske unije, i hrabrost da zajedno tražimo više Europe, bile su dvije glavne poruke danas završene konferencije Europska Hrvatska: Retrospektiva i prospektiva, održane u Dubrovniku u organizaciji Tonina Picule, hrvatskog zastupnika u Europskom parlamentu povodom desete godišnjice hrvatskog članstva u Europskoj uniji.
Na konferenciji su sudjelovali premijer Kosova Albin Kurti, Paul Vandoren, posljednji EU veleposlanik u Hrvatskoj prije pridruživanja, prof. Mirko Bilandžić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Sergej Stanišev, potpredsjednik Europskog parlamenta i bivši predsjednik bugarske vlade, Ariana Vela, vodeća hrvatska konzultantica za EU fondove, Tomislav Čorak, partner u Boston Consulting Group, Christian Plejel, predsjednik Odbora za otoke Nordijskog vijeća za suradnju, Dragana Milosavljević iz certifikacijske tvrtke Biotechnicon, prof. dr. Josip Tica s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Andrius Kubilius, izvjestitelj u sjeni za proširenje EU i bivši litavski premijer, Hannes Swoboda, posljednji EP izvjestitelj za Hrvatsku, Branko Roglić, predsjednik Uprave Orbico Grupe, prof. Sven Marcelić s Filozofskog fakulteta u Zadru i Jan deJong, predsjednik Hrvatske udruge digitalbnih nomada.
Sudionici pet održanih panela dijele optimistično uvjerenje da će Hrvatska u EU nastaviti razvijati se, da će postići svoje ciljeve u rastu blagostanja svih svojih građana, poštivanju ljudskih i manjinskih prava, zaštiti okoliša i uspješnoj tranziciju u održivu energetsku neovisnost. Uz to, iznijeli su i hrabro traženje da Europska unija oživotvori svoju snagu, da treće desetljeće 21. stoljeća obilježi kao pametna, mirotvorna sila koja može razriješiti velike sukobe, poput rata u Ukrajini i da svojim sljedećim proširenjem donese konačno trajan europski mir i prosperitet svim svojim narodima.
U nastavku donosimo i sažetke održanih panel rasprava.
Na prvom panelu konferencije nazvanom “Retrospektiva 10 godina RH i EU - Možemo li bolje?” sudjelovali su Paul Vandoren, posljednji EU veleposlanik u Hrvatskoj prije pridruživanja, prof. Mirko Bilandžić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Sergej Stanišev, potpredsjednik Europskog parlamenta i bivši predsjednik bugarske vlade, Ariana Vela, vodeća hrvatska konzultantica za EU fondove i Tonino Picula. Picula je istaknuo kako je Hrvatska imala jedan od najtežih pregovaračkih procesa u pristupanju Uniji, a on je bio otežan kako uvjetima, tako i nasljeđenom slabošću institucija, koje zbog rata i izostanka demokratskog razvoja devedesetih nije bilo lako prerasti. Ocijenio je kako je pitanje bi li Hrvatska ušla u EU nakon 2013. godine, da tada nije ušla, zbog sve složenije geopolitičke situacije. Vandoren je replicirao i potvrdio Piculine primjedbe, ali je otkrio i kako je godinu i pol prije ulaska Hrvatske u članstvo na razini Komisije i svih članica postignut konsenzus oko toga da je Hrvatska zaslužila ulazak, i da se pred nju više ne smije postavljati dodatne uvjete. Također je istaknuo kako je Hrvatska u velikoj mjeri odradila dobar posao, jer se u mnogim stvarima ne razlikuje od drugih, starijih članica. Hrvatska nakon deset godina članstva izgleda impresivno jer je odradila velik posao: ušla u Uniju, i sada ušla i u europodručje i u schengensku zonu, ocijenio je Stanišev. Govoreći o niskoj razini povjerenja građana Hrvatske u domaće institucije u usporedbi s europskim, Picula je pak istaknuo kako nije dovoljno da iz EU povlačimo sredstva, već je potrebno povlačiti i institucionalnu praksu i vrijednosti, jer EU nisu samo sredstva, već i jasna pravila igre i pravni okvir. Ariana Vela ocijenila je kako smo u 10 godina članstva puno naučili o EU fondovima i unaprijedili sustav, no pred nama je još iznimno dugačak proces učenja, ali i pojednostavljenja procedura za korištenje fondova. Govoreći o izazovima pred nama, sudionici panela složili su se kako je pred Hrvatskom velik posao nastavka jačanja hrvatskih institucija, ali i općenite borbe za povratak socijalne države u EU i Hrvatskoj, jer tek tako je moguće amortizirati socijalni pritisak golemih promjena koje su još pred nama: od ublažavanja učinaka klimatskih promjena, do tranzicije na nove industrije i oblike rada, kao i velike sigurnosne rizike poput ratova i migracija.
Europska unija i dalje nema alternativu nego da dio svojih energenata uvozi, to je i dio njezinog povijesnog nasljeđa, ali nove tehnologije koje ćemo usvojiti tijekom zelene energetske tranzicije omogućit će nam, kako u EU, tako i Hrvatskoj, da smo o uvozu energije što manje ovisni, poruka je sudionika prvog panela drugog dana konferencije Europska Hrvatska: Retrospektiva i prospektiva u organizaciji ureda zastupnika Tonina Picule. Na raspravi pod nazivom “Zelena budućnost Europe, između ambicija i stvarnosti”, sudjelovali su Tomislav Čorak, partner u Boston Consulting Group, Christian Plejel, predsjednik Odbora za otoke Nordijskog vijeća za suradnju, Dragana Milosavljević iz certifikacijske tvrtke Biotechnicon i prof. dr. Josip Tica s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Energetska tranzicija Europske unije nije proces u kojem će sve članice imati iste alate, oni ovise o povijesnom nasljeđu, pa nije za očekivati da će ga na isti način prolaziti jedna Francuska s velikim nuklearnim kapacitetima, ili Njemačka koja ih se odrekla. Velika je prilika Hrvatske, složili su se Čorak i Tica, prije svega u tome da lidersku poziciju u tranziciji preuzme HEP, koji bi trebao pomoći da se novi veliki proizvođači, ali i građani kroz građansku energetiku jednostavnije uključe u proizvodnju energije kako bi se smanjila ovisnost o uvozu. Čorak je pri tome istaknuo kako se čini da HEP možda nije u dovoljnoj mjeri uhvatio priključak u tranziciji radi vlastitih hidroizvora, ali kako će biti nužno da se sustav modernizira kako bi mogao prihvatiti golemi broj novih korisnika, koji nakon ove goleme krize cijena energije žele imati vlastitu proizvodnju i uključiti se u sustav. Također, važno je naglasiti, rekao je, kako je vrijeme da Unija pojednostavi procedure za sufinanciranje projekata energetske tranzicije, jer je SAD svojim nedavnim Inflation Reduction Actom uspjela gotovo i preskočiti EU u poticajima zelenoj tranziciji. Europska unija ima golem potencijal u vjetroelektranama, istaknuo je Pleijel, koji je i sam otočanin iz Finske. Rekao je kako hrvatski otoci imaju golem izazov velike potražnje za energijom u ljetnim mjesecima, pri čemu je naglasio otok Hvar, na kojem na jednog otočanina u sezoni dolazi čak 64 turista. To je razlog zbog je Piculino osnivanje Europskog otočkog energetskog foruma i njegovo financiranje projekata energetske tranzicije na otocima od presudne važnosti za buduću održivost života na otocima, a hrvatski otoci su korištenjem sredstava za te projekte postali i predvodnici energetske tranzicije na otocima.
Da bi nadvladala sadašnje geopolitičke izazove, Europska unija mora se nastaviti širiti, jer to je njen najjači vanjskopolitički alat, složili su se Andrius Kubilius, izvjestitelj u sjeni za proširenje EU i bivši litavski premijer, Hannes Swoboda, posljednji EP izvjestitelj za Hrvatsku, Tonino Picula, kao i premijer Republike Kosovo Albin Kurti, koji je u ime svoje zemlje nedavno predao kandidaturu za članstvo u EU. Kubilius je uvodno na panelu pod nazivom “Na granicama Europe: Hrvatska i politika proširenja” podsjetio kako je nedavno usvajanje Piculinog izvješća s preporukama za proširenje pokazalo da u EU postoji snažna poruka proširenju. Ocijenio je kako je EU u neku ruku Ukrajinu ostavila na cjedilu time što nije reagirala na rusku aneksiju Krima još 2014. godine, tako smo je ostavili na pladnju Rusiji. Ne smijemo ponoviti istu grešku sa zapadnim Balkanom, upozorio je. Premijer Kurti istaknuo je kako je na Kosovu podrška učlanjenju u EU čak 94 posto i kako je u proteklih nekoliko godina uz značajan rast gospodarstva ostvaren i velik napredak u vladavini prava, slobodi medija i transparentnosti. Nema boljeg mjesta za razvoj gospodarstva, vladavine prava i ljudskih prava od EU, i zbog toga je i povjerenje građana Kosova u europsku budućnost veliko. Ocijenio je kako Europska unija ima kapaciteta za proširenje u vrijeme kad sama rješava interne kriza. Poručio je kako će EU sigurno biti uspješna ukoliko se vrati svojim početnim postavkama i postane socijalnija. Picula je otvorio i temu konsenzualnog donošenja odluka u EU, odnosno postupnog ukidanja prava veta na nekim pitanjima, poput sigurnosti, kako bi Unija mogla napredovati i nastaviti se razvijati. Swoboda i Kubilius složili su se kako je riječ o alatu koji se sada previše koristi za ucjenjivanje od strane članica Unije koje sada imaju vodstva s autoritarnim sklonostima. Kubilius je podsjetio kako je Europska zajednica, iz koje je izrasla EU, nastala kao odgovor na krizu, a nakon što je kriza nadvladana, ostala je uspješna zajednica i da nam to mora biti poruka i razlog za optimizam u proširenju. Kurti je istaknuo i kako ne vjeruje u iliberalne demokracije kao koncept, jer bez vladavine prava i poštivanja ljudskih prava nema demokracije, zbog čega smatra kako članice EU koje ne poštuju njezine vrijednosti ne bi trebale imati pristup europskom novcu. Picula je poručio na kraju panela kako se protiv euroskepticizma treba boriti stalnim razgovorom sa skepticima, jer je to pravi način da se onima sumnjičavima približe koristi koje imaju od Unije, a kojih nisu svjesni. Swoboda je pak zaključno ocijenio kako će se Unija širiti dok ne obuhvati cijelu Europu, ili će se raspasti.
Na panelu “Hrvatski soft power: od slučaja do sustavnosti”, govorili su Branko Roglić, predsjednik Uprave Orbico Grupe, prof. Sven Marcelić s Filozofskog fakulteta u Zadru i Jan deJong, predsjednik Hrvatske udruge digitalbnih nomada. Marcelić je uvodno, optimistično istaknuo kako današnje nisko povjerenje u hrvatske institucije znači da je pred nama velik potencijal napretka, a s njim se složio i deJong koji je rekao kako u Hrvatskoj imamo najbolji životni stil u Europi, i kako imamo velike prilike za rast i u turizmu i IT sektoru i poljoprivredi. U EU danas generalno mladi imaju daleko više prilika nego što je imala njegova generacija, rekao je Branko Roglić, ali i dalje imamo pravo biti kritični prema državi, jer i dalje su u Hrvatskoj najveći problemi korupcija, pretjerana birokratiziranost i neučinkovito pravosuđe. DeJong je istaknuo kako Hrvatska danas zasigurno nije ista zemlja kao prije 15 godina, da je u mngim sferama napredovala, ali je i dalje golem broj siromašnih, ljudi koji žive od plaće do plaće, dok se u isto vrijeme izdvajaju neki sektori poput IT-a, gdje kompanije rade velike međunarodne iskorake. Marcelić je rekao kako je Hrvatska bolja članica EU i kako će za našu budućnost biti važno da ponovno počnemo graditi hrvatsko društvo.
