"S osobne strane moram reći da se radilo o vrlo izazovnoj dužnosti koja je, nažalost, uključivala i nediplomatske prakse, neutemeljene optužbe, manipulacije i osobne napade. Unatoč tome, ovom poslu sam pristupio profesionalno, s najboljim namjerama, čvrsto vjerujući u otvorenost zajedničkog europskog projekta, transformirajući potencijal pridruživanja Europskoj uniji te koristi koje donosi građanima zemalja članica, ali i država kandidata." - izjavio je eurozastupnik Picula
Izvješće o kojemu večeras raspravljamo rezultat je rada s kolegama u Parlamentu, kontakta s raznim dionicima koji su željeli razgovarati, evaluacije izvještaja Komisije o napretku Srbije, interpretacije različitih stručnih dokumenata, ali i posjete Srbiji. Sve je to doprinjelo analizi aktualne političke realnosti u zemlji. A ta politička realnost je izuzetno složena već dulje vrijeme, pogotovo u zadnjih šest mjeseci.
Pad nadstrešnice na kolodvorskoj zgradi u Novom Sadu, kada je živote izgubilo 16 građana, postao je tragičnim simbolom sustavne korupcije, nepotizma i neadekvatnih kontrolnih mehanizama koji bi morali štitili građane.
Danas raspravljamo o situaciji u državi u kojoj izborno zakonodavstvo ima ozbiljne nedostatke, mediji uglavnom nisu slobodni ni dostupni svima, u kojoj regulatorno tijelo za medije ne funkcionira, pravosuđe selektivno dijeli pravdu, a one koji ukazuju na probleme se izlaže javnim napadima.
Jednako tako, osobni podaci prosvjednika se objavljuju javno, protiv njih se koriste neidentificirana ilegalna sredstva koja onda istražuju ruske službe, građane EU se privodi i protjeruje iz zemlje zbog statusa na društvenim mrežama, a zemlje članice EU-a i njihove dužnosnike se optužuje da stoje iza tzv. obojene revolucije.
Osim toga, Srbija konzistentno odbija usklađivanje s geopolitičkim opredjeljenjem EU i uvođenje sankcija Rusiji, dok se glasovanja u UN opravdavaju kao greška.
Napredak Srbije je ograničen
Unatoč određenom napretku, prije svega u području klastera konkurentnosti i inkluzivnog rasta, Srbija se još uvijek suočava s velikim preprekama koje mora prevladati: poboljšanje unutarnjeg političkog dijaloga, vladavinu prava i borbu protiv korupcije, postizanje sveobuhvatnog sporazuma o normalizaciji s Kosovom te potpuno usklađivanje s vanjskom politikom EU.
Nedostaje osiguranje neovisnosti ključnih institucija, uključujući regulatore medija poput Regulatornog tijela za elektroničke medije (REM), te potpuna provedba svih preporuka OESS-a/ODIHR-a i tijela Vijeća Europe o izbornoj reformi u transparentnom i uključivom procesu. Svakako prije novih izbora, što bi bilo od ključne važnosti. Sve to naglašava i Komisija u svom reformskom planu.
Ekonomski podaci, iako poboljšani, ne mogu biti jedino mjerilo uspjeha jer ni Europska unija nije samo zajedničko tržište. U zadnjem desetljeću EU je u Srbiju uložila milijarde EUR, ali javna percepcija, pa i komunikacija lidera Srbije uglavnom to ne reflektira. Često se ekonomski rast temelji i na netransparentnim ugovorima koji se izuzimaju iz primjene zakona o javnoj nabavi. Takvi ugovori osim ekonomskog, imaju i direktan politički utjecaj.
Odgovornost Europske unije
U cijeloj situaciji i EU mora preuzeti svoj, svakako manji dio odgovornosti. Od političkih poruka s vrha o napretku u vladavini prava, bilateralnih trgovinskih sporazuma najvećih članica, do iznimno niske stope ulaganja europskog novca tamo gdje donosi najveću transformacijsku korist - u jačanje pravosuđa i borbu protiv korupcije.
Povjerenice Kos, sa zanimanjem sam pratio i Vaš posjet Srbiji prošli tjedan. Mislim da su poslane neke vrlo važne poruke s Vaše strane i nadam se da ćete za njih imati podršku vodstva Komisije. U isto vrijeme, zaista neuvjerljivo zvuče izjave lidera Srbije o formalnoj posvećenosti europskim integracijama, dok planira put za Moskvu ovaj tjedan i nove energetske sporazume s Rusijom, a na vidiku nema potrebnih reformi koje podrazumijevaju uspješan europski put.
Na kraju krajeva, pristupanje Uniji je prije svega odgovornost zemlje članice, a ne alibi kojim se izbjegava vlastita odgovornost za probleme u državi.
Poruka studentima
Za kraj, želim spomenuti studente koji planiraju dotrčati do Strasbourga kako bi prenijeli svoje poruke. Cijenim njihovu požrtvovnost i borbu, njihove poruke jasno čujem od samog početka i u izvješću naglašavam iste ciljeve za koje se i oni zalažu. Budući da oni, kao mladi ljudi, predstavljaju budućnost svoje zemlje odnos vlasti prema njima govori puno više nego bilo koji stranački programi o budućnosti.
Europski parlament, kao institucija koja na kraju procesa glasuje o sporazumu o pristupanju, ostati će najglasniji zagovornik proširenja. Ali želimo da taj proces bude temeljen na zaslugama, stvarnim reformama i jasnoj usklađenosti s europskim vrijednostima i geopolitičkim pozicijama.
