„Europska komisija, Vijeće i Vlada Republike Hrvatske dužni su svima unesrećenima hitno osigurati adekvatan smještaj i financijsku pomoć, transparentna pravila za njezino korištenje, kao i izgradnju boljeg sustava pomoći u prirodnim katastrofama, jer se postojeći u Hrvatskoj pokazao nedostatnim“, naglasio je u današnjem govoru na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta posvećenoj donošenju Rezolucije Europskog parlamenta o ublažavanju posljedica potresa u Hrvatskoj zastupnik Tonino Picula.
U ime političke grupacije Socijalista i Demokrata, Picula je pregovarao o odredbama rezolucije kojom zastupnici u Europskom parlamentu iskazuju podršku Hrvatskoj i od Komisije, Vijeća i Vlade RH zahtijevaju brzo djelovanje u sanaciji posljedica potresa. U svojem je govoru istaknuo kako je od iznimne važnosti da obnova u Sisačko-Moslavačkoj i Karlovačkoj županiji, kao i svim potresom pogođenim područjima bude vođena načelom da se svi uništeni i oštećeni objekti moraju obnoviti u skladu s najvišim postojećim sigurnosnim i seizmičkim standardima, što očito nije bio slučaj tijekom poslijeratne obnove, zbog čega su zabilježene tolike štete na stambenim objektima. Zato je u svojem govoru pred kolegama u Europskom parlamentu pozvao i na istraživanje poslijeratne obnove u potresom pogođenim područjima.
„Važno je i da obnovu iskoristimo kao priliku da izgradimo osnovnu infrastrukturu koja nije postojala i prije potresa, da ciljanim mjera stvorimo prilike koje bi spriječile iseljavanje te na taj način potpomognemo razvoj ovog predugo zanemarenog kraja“, zaključio je svoj govor pred zastupnicima EP-a Picula.
Među najvažnijim odredbama Rezolucije o kojoj se danas glasa valja istaknuti one o nužnosti da vlasti u Hrvatsko zajedno sa stručnjacima Komisije brzo i temeljito procijene ukupnu štetu u Sisačko-moslavačkoj županiji kako bi se započelo s radovima obnove i rekonstrukcije čim to uvjeti dopuste; naglašava da se velika važnost mora pripisati poticanju održive gospodarske revitalizacije i dostupnosti izvora prihoda ljudi kada započne obnova i rekonstrukcija u regiji. Zastupnici pozivaju hrvatske vlasti da pomno prate provedbu obnove nakon potresa i osiguraju usklađenost svih aktivnosti s najvišim seizmičkim standardima i zahtjevima za zgrade i infrastrukturu i sugeriraju prema potrebi, primjenu profesionalnih praksi i stručnog znanja iz drugih država članica.
Zatim, naglašavaju nužnost da Komisija u planiranje i zakonodavstvo u okviru vala obnove uključi ciljane mjere za suočavanje s potresima i njihovim posljedicama te potiču hrvatske vlasti da stoga uključe te mjere u svoje planiranje i programiranje dodjele proračunskih sredstava EU-a u razdoblju 2021. – 2027. Pozivaju i Komisiju da pokaže fleksibilnost u vezi s programiranjem i izmjenama nacionalnih operativnih programa kada je riječ o suočavanju s prirodnim katastrofama. Komisiju zastupnici traže da pri odobravanju financijske pomoći uzme u obzir činjenicu da se Hrvatska istodobno bori protiv pandemije i niza razornih potresa, te traže da se pojednostavi relevantne postupke kako bi se omogućila učinkovita i brza pomoć te kako bi se odgovorilo na neposredne potrebe stanovništva.
Ništa manje važno, pozvali su Komisiju da u suradnji s europskim i hrvatskim institucijama osmisli brz način raspodjele potrebne financijske pomoći i pružanja ostale pomoći kako bi se osigurao brz oporavak pogođenih područja. U pristupu cijepljenju protiv bolesti COVID-19 važno prednost dati stanovnicima pogođenih područja, naglašavaju zastupnici i potiču Vladu Republike Hrvatske da provede svoju odluku o preusmjeravanju znatnog dijela svoje zalihe cjepiva u Sisačko-moslavačku županiju kako bi se odmah zaštitilo zdravlje svih stanovnika, pomagača i radnika na terenu, te ističu kako je u nepredvidljivim okolnostima koje slijede potrebno nastaviti pružati prioritetnu medicinsku i psihološku pomoć onima koji su pogođeni potresom.
Zastupnici su pohvalili spasilačke jedinice, snage civilne zaštite, Hrvatsku vojsku, volontere, organizacije civilnog društva, međunarodne organizacije te lokalna, regionalna i nacionalna tijela vlasti koji su u razorenim područjima odmah poduzeli mjere te su se kontinuirano zalagali kako bi se spasili životi, ograničila šteta i zajamčile osnovne aktivnosti za održavanje pristojnog životnog standarda, te se zahvalili svim pojedincima, organizacijama i inicijativama koji su poduprli te napore i poslali potporu i pomoć.
Također, pozdravili su solidarnost država članica i drugih zemalja koje pružaju potporu u ovoj kriznoj situaciji u obliku uzajamne pomoći, uključujući osnovne potrepštine, financijsku pomoć, volontere i drugu pomoć, što doprinosi manjem opterećenju u pogledu intervencija. Pozdravili su solidarnost koju su institucije EU-a i međunarodna zajednica pokazale u obliku uzajamne pomoći u kriznim situacijama, kao i brzu i pravodobnu reakciju Komisije i prisutnost na licu mjesta povjerenika za upravljanje kriznim situacijama Janeza Lenarčiča.
