Izvješće o napretku Crne Gore izvjestitelja Tonina Picule izglasano je na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta s 595 glasova za, čime je potvrđena podrška EP nastavku procesa pridruživanja zemlje Europskoj uniji, uz opasku kako je ključan daljnji napredak u području vladavine prava i poštivanja fundamentalnih prava.
Picula je povodom usvajanja izvješća o napretku koje se odnosi na godine 2019. i 2020. istaknuo kako vjeruje u europsku budućnost Crne Gore, no, naglasio je, kako se nakon prve tranzicije vlasti nakon 30 godina prošle godine nije nastavilo s dovoljno konstruktivnim dijalogom ključnih političkih protagonista. Crnogorski građani i dalje u velikom broju podržavaju članstvo zemlje u Europskoj uniji, njih čak 76,6 posto, što je jedna od najviših stopa podrške EU u regiji. Zastupnici su ocijenili i kako su bilateralni odnosi sa Srbijom obilježeni napetošću, te inzistiraju da se sporove rješava kroz bilateralne razgovore, bez stranog uplitanja.
U svojem je govoru pred Europskim parlamentom Picula podcrtao važnost zatvaranja otvorenih poglavlja, pogotovo zbog činjenice da će cjelokupni napredak u poglavljima ili klasterima ovisiti o napretku u vladavini prava, odnosno poglavljima 23. i 24. Naglasio je ograničeni napredak Crne Gore u pravosudnoj reformi. „Crna Gora već posjeduje mehanizme potrebne za osiguravanje kako sudske, tako i tužiteljske nezavisnosti, ali ih treba djelotvornije koristiti. Njihova nadogradnja treba biti odmjerena. Načela podjele vlasti se pritom ne smiju dovoditi u pitanje“, rekao je referirajući se na nedavno usvojene izmjene tzv. tužilačkih zakona, koje nisu u cijelosti uvažile preporuke Venecijanske komisije, čime bi se postigla puna usklađenost Zakona s oba seta preporuka.
Upozorio je kako se izvanrednim postupcima i djelomičnim rješenjima u pitanje može dovesti ionako ograničeni dosadašnji napredak u području vladavine prava i borbe protiv korupcije. Podsjetio je i na zabrinjavajući izostanak napretka u sferi slobode i neovisnosti medija: „U zadnjih pet izvješća Europske Komisije ocijenjeno je bez napretka. Pozivam na hitnu istragu svih napada na novinare i kažnjavanje počinitelja. Sloboda medija jedna je od temeljnih vrijednosti EU pa će ovaj problem biti jedna od okosnica crnogorskog pretpristupnog puta“. Istaknuo je i potrebu zaštite prava manjina, tim više jer neke, poput Hrvata, po prvi puta nemaju svoje političke predstavnike u Skupštini. Najoštrije je osudio postizborne napade, inicijative da se jedna ulica nazove po osuđenom ratnom zločincu, kao i negiranje genocida u Srebrenici. Piculino Izvješće registrira konstruktivnu ulogu Crne Gore u kontekstu regionalne suradnje i međususjedskih odnosa, kao i dosadašnju potpunu usklađenost sa vanjskom i sigurnosnom politikom EU, kao i sudjelovanje u zajedničkim misijama.
„U kontekstu nedavnih indicija vezanih uz sporazume o granicama želim jasno poručiti - bilateralni sporazumi o granicama se moraju poštivati, a o otvorenim pitanjima pokušati postići dogovor. Ukoliko on nije moguć, za takve sporove je nadležan jedino međunarodni sud“, istaknuo je Picula. Govoreći o crnogorskoj izloženosti kineskom dugu, ocijenio je kako bi EU trebala Crnoj Gori pomoći u pregovorima s međunarodnim financijskim institucijama o pozajmicama kako bi uspjeli reprogramirati svoj vanjski dug prema Kini koji ozbiljno ugrožava održivost javnih financija, a ima i značajne političke i ekološke posljedice. „No, dodatna pomoć s EU strane će imati puni značaj samo ako se naslanja na reforme zakonodavstva koje su u skladu s europskim standardima i preporukama. Uspješno partnerstvo je uvijek utemeljeno na obostranom doprinosu“, zaključio je.
Izvješće je dostupno na https://www.europarl.europa.eu/doceo/document/A-9-2021-0131_HR.html
