Europski parlament u današnjem je glasovanju usvojio Izvješće o novoj strategiji proširenja Europske unije, čiji je autor hrvatski zastupnik Tonino Picula, s 502 glasa za, 61 suzdržan i 75 glasova protiv.
“Nova politika proširenja i interne reforme EU-a idu ruku pod ruku. Štoviše, proces proširenja pomoći će i unaprijeđenju same Unije, no vladavina prava mora biti u središtu tog procesa. Trebali bismo strateški primijeniti ciljano uvjetovanje za zemlje kandidatkinje na temelju mjerila napretka. To znači pravovremeno nagrađivanje reformi i reagiranje na nazadovanje ili na stalni nedostatak napretka. U tom kontekstu moramo naglasiti potrebu za usklađenosti zemalja kandidatkinja sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a. Na ovom sam Izvješću dugo radio i zbog činjenice da je proširenje Europske unije, posebno na zap. Balkanu, strateški hrvatski interes. U trenutku kad na svim svojim granicama budemo imali članice EU, tad će i Hrvatska imati mirno i stabilno susjedstvo”, istaknuo je Picula povodom usvajanja Izvješća.
Naglasio je i kako članstvo u Europskoj uniji znači više od EU fondova i prometnih koridora te prije svega predstavlja skup vrijednosti i načela koji se moraju poštivati.
Prethodno je zastupnikovo Izvješće o novoj strategiji proširenja EU-a usvojeno u listopadu na Odboru za vanjske poslove EP-a, a novine predložene u ovom dokumentu posebno ističu potrebu za jasnim rokovima za završetak pregovora koji bi trebali biti finalizirani najkasnije do 2030.
Osim rokova, u Izvješću se naglašava uvođenje kvalificirane većine članica u odlučivanju o područjima relevantnim za proces proširenja, ukidanje zahtjeva za jednoglasnošću u odluci o otvaranju procesa pregovora te stvaranje posebne namjenske radne skupine za vladavinu prava kojoj će se povjeriti razvoj značajnije i učinkovitije podrške državama kandidatkinja i njihovim potencijalima, uz aktivno sudjelovanje sudaca i tužitelja države članice, kao i postavljanje osobe glavnog pregovarača za svaku državu kandidatkinju, što bi učinilo proces proširenja transparentnijim, posebice kada se komunicira s građanima zemlje kandidatkinje.
Također, u Izvješću se navodi da je upravo usklađivanje sa zajedničkom vanjskom politikom EU-a uvjet za ostanak na europskom putu. To znači da pristupni pregovori sa Srbijom mogu napredovati samo ako se Srbija uskladi sa sankcijama EU-a protiv Rusije, a EU bi isto tako morala preispitati svoja sredstva za srpski režim. U slučaju Crne Gore, ako se zapazi značajno nazadovanje u ispunjenju obećanih reformi, EU će morati reagirati shodno takvom slabljenju.
U govoru prije glasanja o Izvješću, Picula je ponovno istaknuo kako proširenje postaje važna geopolitička i strateška politika te je u tom smislu potrebno osigurati kontinuitet, dosljednost, vjerodostojnost i utjecaj.
“Međukoraci integracije ne zamjenjuju već olakšavaju konačni cilj punopravnog članstva u EU-u. Moja posljednja primjedba bila bi upućena građanima zemalja kandidatkinja za članstvo. Većina njih, točnije, u svim osim u jednoj zemlji, podržava pristupanje EU. Ispunjavanjem svojih obveza i pokazivanjem političkog vodstva, EU mora pokazati svojim trenutnim i budućim građanima kako može i želi izvršiti svoju povijesnu misiju. Zajedničkim radom i donošenjem čvrstih preporuka za buduće provođenje politike proširenja možemo ponovno postaviti standarde koji će Uniji omogućiti rast i napredak. Želimo osigurati da EU ostane zajednica europskih država koja se razvija i koja je otvorena za pristupanje istomišljeničkih demokracija koje dijele zajedničke vrijednosti i interese”, zaključio je.
