Ovaj Instrument osigurava dodatnu pretpristupnu pomoć od 6 milijardi EUR u razdoblju od 2024.-2027. godine za zemlje u našoj regiji. Veliku ulogu u ovom procesu imao je europarlamentarac Tonino Picula (SD/SDP) kao suizvjestitelj Parlamenta za novi prijedlog o Planu rasta za Zapadni Balkan te član Odbora za vanjsku politiku (AFET).
- Plan rasta za Zapadni Balkan daje novi poticaj procesu proširenja koji se temelji na vladavini prava, transparentnosti i reformama kao jedinom načinu približavanja zemalja Zapadnog Balkana EU. Stabilno susjedstvo, predano ulasku u EU, provedbi reformi i civiliziranim susjedskim odnosima ključno je za Hrvatsku i njezine građane. Inzistirali smo na važnosti potpunog usklađivanja s vanjskom politikom EU, uključujući restriktivne mjere, za napredak na putu prema EU. Također smo osigurali da će plan rasta promicati demokraciju, ljudska prava i ravnopravnost spolova u regiji i tako ga postupno uskladiti s društvenim, klimatskim i ekološkim standardima Unije – izjavio je Tonino Picula, izvjestitelj EP-a o planu rasta za Zapadni Balkan u AFET-u
Hrvatskoj je u interesu imati stabilno okruženje
Picula je u svom proteklom mandatu bio i koordinator grupacije S&D za vanjsku politiku, a na ovom je reformskom paketu radio zajedno sa zastupnikom Karlom Resslerom (EPP/HDZ). Svrha Plana rasta za Zapadni Balkan jest donošenje konkretnih koristi prije punog članstva država Zapadnog Balkana, putem jačanja ekonomskog rasta i ubrzavanja prijeko potrebne socioekonomske prilagodbe. Cilj Instrumenta je podržati usklađivanje potencijalnih budućih članica s vrijednostima, pravnom stečevinom i socio-ekonomskim standardima Unije, olakšati i ubrzati njihovu integraciju u jedinstveno tržište, kao i poticati dobrosusjedske odnose na Zapadnom Balkanu. U cijelom procesu posebno se osvrnulo na uvjetovanje Srbiji na usklađivanje s vanjskom politikom Europske Unije.
- Naši prijedlozi u sporazumu će povećati financiranje za zapadni Balkan, nastojeći naglasiti važnost vladavine prava, transparentnosti i reformi kako bismo te zemlje, naše partnere, približili EU-u. Složili smo se u pregovorima da uključimo potpuno usklađivanje sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a. uključujući restriktivne mjere, kao jedan od ključnih ciljeva, što je vrlo važno za Parlament i dat će jasan znak onim zemljama u regiji, koje tek trebaju ispuniti te kriterije – ističe Picula
Ovo je središnji dio plana rasta za regiju koji je predložila Europska komisija u studenom 2023. Njime će se osigurati do 2 milijarde eura bespovratnih sredstava i 4 milijarde eura zajmova za zemlje zapadnog Balkana, nadopunjavajući postojeću pretpristupnu pomoć (IPA III) i time značajno povećavajući financijsku pomoć regiji. Kako je Komisija vrlo kasno predstavila prijedlog i bilo je pokušaja da se postigne dogovor još tijekom ovog saziva, Europski parlament pregledao je dosje neviđenom brzinom, što se pokazalo tehnički i politički vrlo zahtjevnim.
Politiku proširenja treba nastaviti!
Na posljednjem plenarnom zasjedanju EP u ovom mandatu, Picula je održao i govor u kojem je apsolutno podržao politiku proširenja EU kao jednu od najuspješnijih politika EU koja se mora nastaviti što prije. Prema njegovim riječima najbitnije u tom procesu jest da se svaka zemlja kandidatkinja ocjenjuje prema njezinim zaslugama, pristup mora biti uvjetovan vladavinom prava, demokratskih standarda te poštivanjem temeljnih vrijednosti, a posebice je istaknuo kako je EU više od ekonomske unije.
- Ovo je unija vrijednosti i podijeljenih rizika. Nakon što zemlja kandidat ispuni sve kriterije, ne bi trebalo biti političkih odgoda njezinom pristupanju. Proširenje EU jedna je od najuspješnijih politika EU i mora se nastaviti! Uvijek smo podržavali proširenje EU i vjerujemo da je naša suradnja sa zemljama Zapadnog Balkana od ključne važnosti. - zaključio je
