Odbor za vanjske poslove Europskog parlamenta usvojio je u današnjem glasanju Izvješće s preporukama za novu strategiju proširenja Europske unije, kojem je autor hrvatski zastupnik Tonino Picula, sa 49 glasova za, osam suzdržanih i pet glasova protiv.
“Preporuke koje smo danas usvojili sadrže niz važnih inovacija za budućnost procesa proširenja Europske unije. Vjerujem da će one proces ubrzati, učiniti ga transparentnijim i za zemlje kandidatkinje i za zemlje članice Unije. Među ostalim, u finalnom tekstu Preporuka, koji je usvojen danas, uvodimo institut glavnog pregovarača za svaku kandidatkinju posebno, zatim definiranje nužnosti završavanja svih pregovaračkih procesa do kraja ovog desetljeća. Među najvažnijim inovacijama zasigurno je uvođenje kvalificirane većine članica u odlučivanju o područjima relevantnim za proces proširenja, kao i ukidanje zahtjeva za jednoglasnošću u odluci o otvaranju procesa pregovora”, naglasio je Picula nakon današnjeg glasanja.
Preporuke o novoj strategiji proširenja Unije tako prepoznaju potrebu da Europska unija poveća vlastitu učinkovitost u proširenju, kroz definiranje jasnih i transparentnih ciljeva proširenja, kao i da sama provede nužne interne reforme u adekvatnom vremenskom roku.
Potiče članice da se aktivno uključe u proces proširenja kako bi se ispunili ciljevi proširenja, kroz primjenu nove metodologije pregovaranja koja sadrži uvjetovanja napretka, kao i instrumente tehničke i financijske pomoći kandidatkinjama.
Preporukama se traži da članice ne koriste bilateralne i regionalne sporove kako bi blokirale napredak kandidatkinja, te da prihvate mehanizme razrješavanja sporova koji su odvojeni od procesa pristupanja, kako se ne bi omela provedba EU kriterija i politika u zemljama kandidatkinjama, ni oslabio EU utjecaj.
Također, predviđa se da se napredak svake zemlje prema članstvu ocjenjuje prema vlastitim zaslugama i ovisi o usvajanju u primjeni fundamentalnih reformi i EU sporazuma, te da se proces usvajanja tih reformi fokusira na koristi za građane zemalja kandidatkinja.
Od Komisije se očekuje da usvoji jasne, transparentne i konzistentne mjerila napretka, unaprijedi politička i tehnička podrška temeljena na individualnim zaslugama, da se unaprijedi kvaliteta, čitljivost i dostupnost izvješća Komisije, posebno u domeni vladavine prava, da se redovito i jasno izvještava o nazadovanjima, s jasnim kriterijima koji definiraju i mjere potencijalna nazadovanja i da se definiraju jasni rokovi za završetak pregovora do kraja desetljeća.
Kandidatkinje koje ostvare održiv, opipljiv i mjerljiv napredak trebale bi biti nagrađene proširenim pristupom EU politikama, inicijativama i jedinstvenom tržištu, uključivši i EU sredstva dostupna članicama, kako bi građani imali osjetan dojam napretka kroz proces proširenja, a ne tek na kraju.
S druge strane, svako nazadovanje ili odlaganje u procesu proširenja sankcioniralo bi se u kratkom roku, s posebnim naglaskom na područja demokracije, vladavine prava, slobode medija, borbe protiv korupcije, te kršenja ljudskih prava.
U Preporukama se naglašava nužnost da zemlje kandidatkinje svoju vanjsku politiku u potpunosti usklade sa zajedničkom vanjskom politikom EU. Tako bi se, prema usvojenom Izvješću, pregovori sa Srbijom trebali nastaviti samo ako Srbija uvede sankcije Rusiji kakve provodi i EU, te ako postigne znatan napredak u EU reformama. Također, u tom kontekstu treba razmotriti dodjelu sredstava Srbiji kako bi se osiguralo da EU novac bude uložen u skladu sa strateškim ciljevima i interesima Unije.
Na kraju, Preporuke pozdravljaju odluku Europskog vijeća da prihvati kandidature Ukrajine, Moldavije i Gruzije, te ih poziva da nastave s reformskim procesima u skladu s mišljenjem Komisije iz lipnja ove godine.
“EU mora ostati otvoreni projekt ako želi povećati svoj utjecaj i ojačati suradnju među demokracijama na globalnoj razini. Kako bi nadvladala svoje interne i eksterne prepreke, za to joj treba učinkovitiji mehanizam, a on je sadržan u ovim Preporukama. Nema sumnje, EU ima kapacitete za paralelnu provedbu internih reformi i proširenja jer nije riječ o međusobno suprotstavljenim procesima”, zaključio je hrvatski zastupnik.
O Preporukama će Europski parlament glasati na plenarnoj sjednici u studenom.
