Picula je sa žaljenjem ustvrdio kako je očekivao i nadao se da će imati priliku zadnji govor o Izvješću o napretku Crne Gore započeti čestitkama Podgorici na privođenju kraju dugih, zahtjevnih i iscrpnih pregovora o članstvu i zajedničkom proslavom zatvaranja svih pregovaračkih poglavlja: “Nažalost, stvarna situacija, kakva je danas, u velikoj je mjeri demantirala moja, ali i ne samo moja očekivanja. Crna Gora je doduše otvorila sva pregovaračka poglavlja, ali nijedno od njih nije zatvoreno u posljednjih šest godina”.
Formalno je i dalje predvodnica procesa europske politike proširenja. U praksi, proširenje EU je dobilo novu političku relevantnost nakon ruske agresije na Ukrajinu, lista kandidatkinja se proširila, ali gotovo su sve druge zemlje napredovale u odnosu na ranije pozicije dok Crna Gora propuštala svoje prilike.
Europski parlament u usvojenom Izvješću notira kako je politička situacija u Crnoj Gori kontinuirano opterećena blokadama, a političkom scenom dominiraju pretežno unutrašnja sukobljavanja i političke turbulencije. Potpora napretku prema članstvu se često zadržavala samo na formalnim deklaracijama, dok su neki izabrani politički predstavnici bili glasnogovornici politika vanjskog uplitanja.
Europski Parlament također je pozdravio rezultate svih izbora koji su se u međuvremenu održali u Crnoj Gori, te smo poštovali legitimitet svih izabranih dužnosnika kojeg su im povjerili građani Crne Gore.
Jednako tako, EP poštuje volju gotovo 80 posto građana Crne Gore koji nedvosmisleno podržavaju pristupanje Crne Gore Europskoj Uniji. Taj podatak trebao bi obvezivati sve političke aktere u Crnoj Gori i mogao bi služiti kao kohezivni faktor u visoko polariziranom društvu, poručio je Picula.
Pritom ističe se i uloga Srpske pravoslavne crkve koja je, nažalost, aktivan politički faktor u Crnoj Gori, te se često koristi kao sredstvo vanjskog uplitanja u domaće političke procese.
Izvješće također uredno registrira i pozitivno ocjenjuje kako je Crna Gora potpuno usklađena sa zajedničkom vanjskom politikom EU, pa i u pogledu sankcija Rusiji.
Pozdravljaju i imenovanje troje novih sudaca Ustavnog suda kao korak prema rješavanju ustavne krize, a Izvješće registrira i poboljšanje u sprečavanju korupcije i pozitivan trend u radu Agencije za sprečavanje korupcije.
Pozitivno je ocijenjeno i donošenje nove strategije za reformu javne uprave za razdoblje od 2022. do 2026., no bilježi se i nedostatke napretka u njezinoj provedbi.
Nadalje, zastupnici pozdravljaju i uvođenje strožih kazni za napade i prijetnje novinarima te osnivanje ad hoc povjerenstva za praćenje nasilja nad novinarima.
Na znanje je primljeno i potpisivanje ažuriranog sporazuma između EU-a i Crne Gore o operativnoj suradnji u upravljanju granicama s Agencijom za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex), a posebno se pozdravlja odluku o prestanku programa stjecanja državljanstva na temelju ulaganja.
Svi ovi pozitivni koraci bi značili puno više kada bi se paralelno radilo i na otklanjanju sistemskih problema, prije svega detektiranih u mjerilima u poglavljima 23. i 24. Koja se odnose na vladavinu prava i pravosuđe, poručuju u Izvješću.
Picula se osvrnuo i na pitanje provedbe popisa stanovništva, još jednog od bitnih faktora osiguravanja stabilnosti u Crnoj Gori: “Kako bi se otklonile bilo kakve nedoumice oko popisa stanovništva, ne govorimo o njegovom bojkotiranju, već podržavamo provođenje popisa kao doprinosa razvojnoj politici svake zemlje. Ono što predlažemo je da se popis ne koristi kao još jedan politički alat za dodatnu polarizaciju društva. Otklanjanje političkih blokada bio bi konstruktivan preduvjet za njegovo održavanje na otvoren i transparentan način, bez ikakvog političkog uplitanja”.
Zaključno je poručio: “Nadam se da će Crna Gora u sljedećem mandatu razviti sve svoje kapacitete i uspjeti prevladati interne podjele i u praksi, a ne samo deklarativno, te se istinski posvetiti ostvarenju zacrtanih ciljeva. Ne zbog EU nego prije svega građana Crne Gore”.
