S 506 glasova za, 50 protiv i 35 suzdržanih izglasano je Izvješće o napretku Crne Gore u 2021., čiji je Picula autor kao stalni Izvjestitelj.
Crna Gora najdalje je odmaknula na eurointegracijskom putu i otvorila sva poglavlja, te gotovo 80 građana Crne Gore podržava ulazak zemlje u EU, podsjetio je Picula prilikom plenarnog govora o Izvješću o napretku Crne Gore.
“Kako bi ostvarili sve ovo što naglašavamo potrebnim u izvješću, obveze su prije svega na vlastima u Crnoj Gori da ubrzaju tempo ispunjavanja obveza, jer je previše vremena potrošeno bez napretka. Pozdravljamo formiranje nove manjinske vlade sastavljene od proeuropskih stranaka, kao i izbor novog predsjednika Parlamenta”, kazao je Picula.
Proteklu godinu na koju se Izvješće odnosi obilježila je politička blokada na unutrašnjem planu i politička stagnacija na europskom putu, a trajni interes Rusije da destabilizira regiju dodatno je izražen u Crnoj Gori, ocijenio je.
Izjavio je kako je pritom od velike važnosti pozdraviti kontinuirano i potpuno usklađivanje Crne Gore sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a, među ostalim i sankcijama EU-a Rusiji, i njezino aktivno sudjelovanje u misijama i operacijama u okviru zajedničke sigurnosne i obrambene politike EU-a.
U kontekstu odnosa Hrvatske i Crne Gore, Izvješće poziva crnogorske vlasti da priznaju tradiciju i kulturnu baštinu hrvatske zajednice u Boki kotorskoj te potiče na konkretne mjere za pronalaženje i provedbu konačnih i obvezujućih rješenja za dugotrajne bilateralne sporove u konstruktivnom i dobrosusjedskom duhu, uključujući granične sporove sa susjednim zemljama i pitanja razgraničenja.
Predstavljanje svog Izvješća Picula je zaključio podsjetnikom povjereniku za Proširenje, Oliveru Varhelyiu, da će do kraja mandata barem jedna zemlja zapadnog Balkan zaključiti pregovore o pristupanju EU.
„Vjerujem da će to biti Crna Gora“, zaključio je Picula.
S 529 glasova za, 45 protiv i 14 suzdržanih zastupnici u Europskom parlamentu podržali su Rezoluciju o davanju statusa kandidata Ukrajini i Moldaviji, na kojem je Picula radio kao pregovarač u ime grupacije Socijalista i demokrata u Europskom parlamentu čiji je koordinator za vanjske poslove u EP.
Govoreći u ranijoj plenarnoj raspravi o davanju statusa kandidata Ukrajini i Moldaviji, Picula je istaknuo kako je to jasan znak europske političke podrške i naše priznanje napora koji su Ukrajina i Moldavija do sada uložile.
“Ruska agresija na Ukrajinu ponovno je proširenje Unije učinilo geopolitičkom činjenicom i potvrdilo njegovu vrijednost kao najsnažnijeg europskog vanjskopolitičkog alata”, rekao je i dodao kako je jedna od važnijih lekcija proizašlih iz ruske invazije na Ukrajinu da zajednička sigurnosna i obrambena politika EU-a ne može više biti najslabija karika naših integracija: “Svi se slažemo da ruska agresija zaslužuje najoštrije osude, a Ukrajina braneći sebe, brani i nas. Europska sigurnost i vanjska politika neraskidivo su povezane, i zbog toga je politika proširenja snažna poluga sigurnosti Unije."
Govoreći o samoj politici proširenja, Picula je rekao kako su Socijalisti i demokrati u EP oduvijek njezini snažni zagovornici, jer je riječ o pravom motoru pozitivne promjene, promocije mira, demokracije i ekonomskog napretka u našem susjedstvu. No, i dalje je bitno da se provodi prema jasnim kriterijima za članstvo.
Vladavina prava i demokratske reforme moraju biti u središtu procesa, naglašava.
“U svjetlu ruske agresije, politika proširenja na zapadnom Balkanu dodatno dobiva na važnosti. Zbog toga apeliram na europske lidere da što skorije započnemo i pregovore o pristupanju Sj. Makedonije i Albanije. Svako novo odgađanje dodatno narušava europski kredibilitet i čini regiju ranjivijom na strane utjecaje naših geopolitičkih rivala”, zaključuje Picula.
