“Europska unija očekuje formiranje proeuropske i reformske vlade Crne Gore, kako bi se doista vratila u vrh zemalja kandidata za članstvo u EU. No, s obzirom na to da je Demokratska fronta tijekom kampanje zastupala izrazito proruske stavove i dovodila u pitanje dosadašnji put Crne Gore prema EU, kako vjerovati da su svi odjednom promijenili stav o članstvu u EU i NATO-u”, rekao je Picula za Pobjedu.
Intervju prenosimo u cijelosti.
Iza nas je još jedna godina stagnacije na putu prema EU, pregovori oko sastavljanja vlade idu toliko loše da predsjednik nema potporu ni u svojoj stranci, a kamoli među strankama. Kako vidite ishod, jesu li novi izbori jedino rješenje?
Činjenica je da već duže vrijeme mandatar Spajić ne može postići dogovor oko većine koja bi postojala bez ZBCG koalicije, iako je prije mjesec dana izjavio da ima potporu barem svojih stranka u tom smislu. Čitavo ovo razdoblje čini se dugim i iscrpljujućim ispitom za Pokret "Europa sad", koji bi se mogao barem formalno odvojiti od prosrpskih i proruskih snaga u Crnoj Gori ako uspije formirati takvu vladu.
No, znajući pozadinu uspona Pokreta "Europa sad", uz izjave predsjednika Jakova Milatovića da želi koaliciju širu od minimuma potrebnog za funkcionalnu vladu - bit će to težak posao.
Europska unija očekuje formiranje proeuropske i reformske vlade Crne Gore, kako bi se doista vratila u vrh zemalja kandidata za članstvo u EU. No, s obzirom na to da je Demokratska fronta tijekom kampanje zastupala izrazito proruske stavove i dovodila u pitanje trenutni put Crne Gore prema EU, kako povjerovati da su odjednom svi promijenili stav o članstvu u EU i NATO-u. Uostalom, kakve su im stvarne namjere kada, primjerice, najavom povlačenja priznanja Kosova izravno potiču destabilizaciju regije?
Uz brojne domaće izazove, vaše izvješće skreće pozornost i na sve veću zabrinutost Europskog parlamenta zbog vanjskog uplitanja, naglašavajući potrebu da Crna Gora bude na oprezu protiv dezinformacija i kampanja utjecaja. Kako se nositi s tim kada gotovo svakodnevno slušamo prijetnje iz službenog Beograda i brutalne medijske kampanje zašto nema Srba u Vladi? Zašto se i dalje tolerira ovakvo Vučićevo ponašanje?
U Uniji je sve izraženija zabrinutost zbog vanjskih uplitanja i kampanja dezinformiranja kojima autoritarni čimbenici žele destabilizirati države čije su državne strukture osjetljive na takve pritiske. Crna Gora je očit primjer jer se u posljednje tri godine suočila s brojnim preprekama u pokušaju formiranja stabilnih vlada.
Riječ je o ozbiljnim prijetnjama suverenitetu zemlje i njezinu pravu na samostalno odlučivanje te predstavljaju pritisak na demokratske institucije. Kako bi se uspješnije suočila s ovim izazovima, Crna Gora bi, kao i sve zemlje u sličnoj situaciji, trebala, između ostalog, jačati razinu medijske pismenosti u društvu i promovirati transparentnost. Samo dobro informirani građani mogu prepoznati i suprotstaviti se dezinformacijama.
Negativni tonovi i provokativne izjave, posebno predsjednika Vučića, kontinuirano doprinose eskalaciji napetosti i blokiranju konstruktivnijeg dijaloga Crne Gore i Srbije. Takav pristup ima štetne posljedice ne samo na odnose dviju država nego i na stabilnost regije u cjelini. Neću se umoriti upozoravati na toksičnu politiku srpskog režima koji svoje unutarnje kontroverze izvozi kao nestabilnost gdje god i kad god može.
I saborski zastupnici izrazili su zabrinutost zbog sporazuma sa Srpskom pravoslavnom crkvom i pokušaja promoviranja Rusije kao pokroviteljice. Utjecaj SPC u Crnoj Gori nikada nije bio jači, društvo je do te mjere klerikalizovano da postoji bojazan da će se društvo okrenuti ka istoku. Zašto SPC nije proglašena neprijateljskom organizacijom, kao što je EU već učinila za Rusku crkvu?
Zabrinutost Europskog parlamenta oko sporazuma sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC) i promicanja Rusije kao zaštitnika Crne Gore legitimna je i važna za očuvanje europske perspektive te zemlje. Međutim, važno je napomenuti da donošenje odluke o proglašenju organizacije neprijateljskom nije jednostavan proces i ima ozbiljne posljedice.
Proglašavanje SPC neprijateljskom organizacijom bio bi radikalan korak koji bi prvo zahtijevao opsežnu analizu i dokaze o njenom djelovanju koje predstavlja prijetnju nacionalnoj bezbjednosti ili suverenitetu Crne Gore. EU je donio odluku da Rusku Federaciju proglasi neprijateljskom zemljom u vrlo specifičnom kontekstu koji se temelji na invaziji na Ukrajinu i ozbiljnim međunarodnim sukobima i situacijama.
U slučaju SPC-a važno je uspostaviti ravnotežu između zaštite vjerskih sloboda i suvereniteta države. Dijalog s vjerskim zajednicama, pa tako i SPC, treba voditi načelima uvažavanja i vjerske slobode, a istodobno osigurava da vjerske institucije ne zlorabe svoj položaj u političke svrhe. Više sam puta upozoravao koliko je klerikalizacija politike i politizacija crkve opasna za svaku demokraciju.
Izvješće još jednom naglašava važnost neovisnosti pravosuđa, borbe protiv korupcije. Kako u tom kontekstu komentirate skandalozan slučaj kopanja tunela na Visokom sudu?
Cijeli slučaj je gotovo nadrealan, pa i bizaran. Nažalost, jasno ukazuje na slabosti u pravosudnom i policijskom sustavu, ali iu sustavu državne sigurnosti. S obzirom na više nego jake indicije da su počinitelji bili državljani Srbije koji su uspjeli pobjeći iz Crne Gore, teško je pomisliti da je riječ samo o propustu u sustavu, ali da je organizirani kriminal koji djeluje u Srbiji i Crnoj Gori pustio u vodu svoje ticala vrlo duboka. I očito je da oni još uvijek nisu dovoljno neutralizirani, unatoč ozbiljnim naporima Crne Gore da im stane na kraj.
