“Teško je predvidjeti kada će rat prestati, a jednako je teško prognozirati u kojem će se pravcu odvijati i vojna i politička situacija”, kaže Picula o ratu u Ukrajini dodajući da je nedavno pročitao kako se otprilike nalazimo kao u Prvom svjetskom ratu 1916. ili u Drugom svjetskom ratu 1942. godine.
“Imamo relativno novu situaciju, a to je da je Rusija počela zimsku ofenzivu. Možemo to analizirati s aspekta gospodarstva, Rusija je u potpunosti prešla na ratnu ekonomiju i izdavanja za rat su prešla 7,5 posto. MMF govori da će rusko gospodarstvo ipak rasti 2,5 posto. Kad bismo samo to uzeli, možemo zaključiti da neće Rusija tako skoro kolabirati, ali moramo se pitati i koliko Ukrajina može izdržati takav rat”, kazao je Picula.
Na pitanje kakva je politika Zapada prema obje ove zemlje, Picula kaže kako, bez obzira na kritike da pomoć Ukrajini nije bila dovoljno brza, brojke to demantiraju. I EU i SAD su dali ogroman poticaj Ukrajini da se obrani, smatra on. “Zapad je izdašno pomagao Kijevu da se održi, ali očito da to nije bilo dovoljno. Svi se pitaju kako to da Zapad ne može dati uvjerljiviji doprinos jednoj zemlji da se obrani kad je ujedinjeni zapad jači i od Rusije i od Kine i od Irana”, kaže i odmah odgovara da se radi o generaciji političara, poput njemačkog kancelara Olafa Scholza ili američkog predsjednika Joea Bidena, koji su zbog svojih oblika političke socijalizacije vrlo oprezni kad je riječ o sukobljavanju s Rusijom i koji pred očima stalno imaju nuklearnu prijetnju i to ih je spriječilo da Ukrajini pošalju sustave koji bi onemogućili rusku prijetnju.
Pojašnjava i kako Europa nema dovoljno streljiva da ispuni obećanje dano Ukrajini, a da se francuski predsjednik Emmanuel Macron ponašao kao Donald Trump kad inzistira da se “kupuje europsko”.
Picula kaže kako će se koncem ove godine u kakvom je stanju europsko jedinstvo. “Ovo je izuzetno važna godina. U svijetu demokracija ne cvate sama po sebi. Svi čekamo američke predsjedničke izbore, to su izbori koji će više odrediti sudbinu Putinu nego ruski birači. Kad govorimo o Europi, ova će godina odrediti dinamiku i smjerove europske politike”, istaknuo je te dodao kako je dosad politika Europe bila nedvojbena podrška Ukrajini. Hoće li se takva politika nastaviti i nakon europskih izbora u lipnju, teško je znati.
Nakon izbora mogla bi se dogoditi “savršena politička oluja”, upozorava Picula. “Tu su tri bitne komponente, jedna je Trump 2.0, što otvara cijeli niz scenarija od kojih nijedan nije dobar. Drugi moment je vjerojatan izborni uspjeh europskih krajnje desnih stranaka koje su eurofobne i sklone svakom obliku autoritarnosti i Putin im služi kao ikona. Treće je sve nestabilnija Kina koja može postati i vrlo agresivna. Iako joj nije u interesu da potiče agresivnost, neki unutarnji problemi je mogu dovesti do toga da izađe na površinu”, rekao je Picula.
Govoreći o hrvatskom susjedstvu, hrvatski europarlamentarac kaže kako EU ulaže i financijska sredstva i politički interes u zemlju u kojoj jedna polovica zemlje pretendira Putinu.
“Što se tiče BiH, tu se dobre i loše vijesti miješaju. Dobro je da je usvojila još jedan zakon, ali ključna su još dva zakona. Hoće li to uspjeti u ovom vrlo kratkom vremenu, teško je vidjeti. BiH treba dati datum početka pregovora jer kad zemlja počne pregovore, ona se mora mijenjati kroz same pregovore”, ustvrdio je.
“Što se tiče Srbije, očito i dalje traje taj ples predsjednika Vučića. Tražili smo da se pokrene neovisna istraga o prevarama na izborima u Beogradu”, govori Picula i objašnjava da dobar dio stabilokracije u europskim tijelima to ignorira jer drže da je Srbija još uvijek partner na kojeg se može računati, pogotovo kad govorimo o rješavanju odnosa s Prištinom. “Ja mislim da je to pogrešno”, zaključio je Picula.
