Gostujući u središnjem Dnevniku HTV-a, Picula je rekao kako je na proširenje Europske unije itekako utjecao raspad Sovjetskog saveza 90-tih godina kao i pokušaj njegove nasilne obnove.
Otkako je Hrvatska postala članica EU-a 1. srpnja 2013. proces proširenja je zastao zbog nedostatka napretka reformi u zemljama kandidatima i nedostatka političke volje na strani sadašnjih članica zaokupljenih višestrukim krizama, rekao je, te istaknuo kako je itekako vrijeme za novo dinamiziranje politike proširenja.
Teško je prognozirati rezultat ovog procesa i tempo, ali ako nekome treba dati prednost na zapadnom Balkanu to su Sjeverna Makedonija i Albanija, istaknuo je Picula.
Na pitanje što Ukrajini donosi status kandidata, Picula je rekao kako je ruska invazija na Ukrajinu konačno i pretvorila proširenje EU-a u geopolitički proces.
U emisiji u “U mreži Prvog”, Picula je kazao kako dobivanje statusa zemlje kandidatkinje za članstvo u Europskoj uniji za Ukrajinu predstavlja izraz doista snažne političke podrške ekonomski najsnažnijeg bloka na svijetu i to je vrlo jasan signal Ukrajini da će po okončanju tog procesa i njoj biti mjesto u EU-u, a što je ujedno i jedinstven izraz potpore zemlji koja je u ratu.
“Ono što podvlači geopolitičku pozadinu ovakve odluke je to što Komisija nije preporučila za Ukrajinu, kao ni za Moldaviju, nametanje bilo kakvih uvjeta koje te zemlje trebaju ispuniti prije dodjele formalnog statusa kandidata”, objasnio je Picula te dodao kako, s druge strane, “za razliku od nekih drugih država koje su u čekaonici, Ukrajina je implementirala 78% pravne stečevine EU-a, a riječ je o pravilima, standardima i normama što upućuje da ona ima taj kapacitet neovisno o svom položaju i agresiji kojoj je izložena te savladava potrebni acquis communautaire.”
“Odluka o preporuci statusa kandidata za Ukrajinu svakako najavljuje i ozbiljne promjene za kompletnu Europsku uniju što neće biti tako lako ostvariti zato što primitak tako velike države može promijeniti odnose snaga u donošenju odluka. Ukrajina bi kao država članica ipak imala veliku težinu u politikama donesenim glasovanjem kvalificiranom većinom.”
O tome koliko su zemlje članice EU-a jedinstvene oko davanja kandidacijskog statusa Ukrajini, Picula je kazao: “Glavni usporivač procesa proširenja bio je francuski predsjednik Macron, a nakon predsjedničkih i parlametarnih izbora, naišla je i potpora Francuske. Dodatno, ne vjerujem da će se Nizozemska i Danska koje su tradicionalno suzdržane kada je riječ o proširenju protiviti.”
Picula je komentirao i kako će biti zanimljivo pratiti na Vijeću ovoga tjedna poziciju Austrije i Slovenije koje dakako nemaju ništa protiv Ukrajine, ali traže presedansku odluku i za Bosnu i Hercegovinu. Međutim, prevagu u korist Ukrajine i Moldavije donijet će zajedničko stajalište tri glavne države članice, a to su Francuska, Njemačka i Italija.
Na pitanje hoće li primitak Ukrajine u EU ubrzati i proširenje na zapadni Balkan, točnije BiH, Picula je rekao kako je ta politika postala sporedna nakon big banga proširenja 2005., a sada se konačno vraća na visoki dnevni red, no, što se tiče Bosne i Hercegovine, nažalost, ta država još nema kapacitete da riješi svoje unutarnjopolitičke probleme. “Geopolitika kojom se vodi Europska komisija radi u dva pravca, ali je prije svega primorana intervenirati u korist zemalja koje su neposredno ratno izložene.“
