IZVOR: Nacional, Sandra Carić Herceg
Europska komisija početkom lipnja ove godine donijela je Europski pakt o oceanima, sveobuhvatnu strategiju za bolju zaštitu oceana, promicanje uspješnog plavog gospodarstva i potporu dobrobiti građana koji žive u obalnim područjima. EOP je usvojen 1. lipnja, a 2027. godine uslijedit će i obvezujući Zakon o oceanima, koji predstavlja prvi pokušaj Europske unije da objedini sve zakone i financiranja vezana uz oceane u jedinstveni politički okvir. Europski pakt o oceanima (European Ocean Pact – EOP) je inicijativa EK-a koja okuplja dionike iz različitih sektora kako bi se ojačala zaštita oceana i mora u Europi i šire. Cilj pakta je stvaranje zajednice posvećene zdravim oceanima kroz zajedničke akcije, promicanje svijesti i usklađivanje politike s načelima održivosti.
Ovaj pakt dio je šireg Zelenog plana EU-a (European Green Deal) i podupire ciljeve Plavog rasta (Blue Growth). Pakt objedinjuje politike EU-a u području oceana u jedinstveni referentni okvir kako bi se odgovorilo na rastuće prijetnje s kojima se suočavaju naši oceani, naše obalne zajednice, otoci i najudaljenije regije. Kako bi se riješili ti složeni izazovi i ponovno potvrdila vodeća uloga Europe u upravljanju oceanima, Europski pakt o oceanima uvodi sveobuhvatan pristup koji se temelji na postojećim zakonima i inicijativama. Najvažniji prioriteti pakta su zaštita i obnova zdravlja oceana, poticanje konkurentnosti održivog plavog gospodarstva EU-a, potpora obalnim i otočnim zajednicama te najudaljenijim regijama, unaprjeđenje istraživanja, znanja, vještina i inovacija povezanih s oceanima te poboljšanje pomorske sigurnosti i obrane i jačanje diplomacije EU-a u području oceana i međunarodnog upravljanja oceanima. Hrvatska, zemlja s razvedenom obalom kojoj je turizam važna gospodarska grana, ima poseban interes za zaštitu i održivo korištenje Jadrana, zbog čega Europski pakt o oceanima predstavlja priliku za jačanje održivog razvoja jadranskog prostora, očuvanje prirodne baštine, uključivanje lokalnih zajednica u zelenu tranziciju i povećanje sigurnosti na moru.
Tonino Picula, hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu i donedavni predsjednik Međuskupine za mora, rijeke, otoke i priobalna područja (SEARICA), a danas potpredsjednik SEARICA-e za otoke i pitku vodu, za Megawatt je potvrdio da EOP Hrvatskoj nudi strateške prednosti i partnerstva, ali i određene obveze.
„Te obveze ostvaruju se uz financijsku suradnju s Bruxellesom, što znači da će osjetljivi ekosustavi biti zaštićeni, a Hrvatska će dobiti financijsku pomoć i tehničku podršku EU-a za ostvarenje tih ciljeva. Zaštitom osjetljivih ekosustava Hrvatska može dodatno podržati održivo ribarstvo i turizam. Imat ćemo i pristup fondovima EU-a za zelenu i plavu ekonomiju, što znači da ćemo moći ostvariti održiv gospodarski rast uz očuvanje čistoće mora, što otvara mogućnost za obalno gospodarstvo koje istovremeno promiče turizam u čistom moru i jača pomorsku trgovinu“, objasnio je Picula.
Kad je pak riječ o obvezama koje je Hrvatska preuzela kroz EOP, treba znati da je to dobrovoljna, ali i politički značajna obveza svih država članica EU-a.
FOTO: Pixabay
„Pakt je usklađen s Okvirnom direktivom o morskoj strategiji, Uredbom o pomorskom gorivu EU-a, Strategijom EU-a za bioraznolikost do 2030. i Zajedničkom ribolovnom politikom (CFP)”. Naglasak je na modernijem upravljanju oceanima, suradnji, smanjenju onečišćenja te održivosti koja ide ruku pod ruku s gospodarskim rastom. U tom kontekstu, Hrvatska bi trebala raditi na dekarbonizaciji svog pomorskog sektora, usklađujući se s Uredbom o pomorskom gorivu EU-a i integracijom održive lučke infrastrukture u okviru Transeuropske prometne mreže (TEN-T). Uz to, Hrvatska se također obvezala na zaštitu morske bioraznolikosti, što podrazumijeva proširenje i strožu provedbu zaštićenih morskih područja (MPA). Osim toga, planirani su i zeleni pomorski koridori u okviru ADRION područja za kruzere i trajektne linije, koji promiču upotrebu goriva bez emisija ugljika“, tumači dalje Picula.
Govoreći o dobrobitima koje će stanovnici hrvatske obale i otoka imati od Pakta, Picula posebno naglašava da će lokalne vlasti na otocima moći sufinancirati nadogradnju sustava za pročišćavanje otpadnih voda, izgradnju malih desalinizacijskih postrojenja ili prirodnih zaštitnih nasipa sa 70 posto bespovratnih sredstava iz EU fondova. Posebna „Strategija EU za otoke“ i „Strategija otpornosti obalnih zajednica“ omogućuju Hrvatskoj pregovaranje o izuzecima od pravila o državnim potporama, čime se obuhvaćaju trajektne veze i digitalni razvoj na hrvatskim otocima poput uvođenja širokopojasnog interneta, kaže Picula i dodaje da se Pakt obvezuje i na obnovu 20 posto morskih ekosustava EU-a te značajno smanjenje onečišćenja plastikom i hranjivim tvarima do 2030., čime se održava i poboljšava čistoća Jadrana.
„Obnova fondova morske trave znači ublažavanje određenih olujnih udara, što posebno štiti niskoležeća područja poput delte Neretve, očuvanjem poljoprivrede i infrastrukture. Za ribare, Pakt stavlja poseban naglasak na zaštitu malih ribara i omogućuje do 80 posto sufinanciranja za ugradnju električnih ili hibridnih motora na plovilima kraćima od 12 metara, uz povoljne jamstvene kredite za ribare mlađe od 40 godina, čime se potiču mladi Hrvati da uđu u sektor koji sve više stari. Poseban se fokus stavlja i na žene te se otvaraju financijske potpore za projekte rodne ravnopravnosti“, ispričao nam je Picula.
Kad je riječ o obvezama koje Hrvatska preuzima, morat će se primjenjivati učinkovite metodologije za procjenu ribljeg fonda i upravljanje ribarstvom. Tu će odgovornost, rekao je, u značajnoj mjeri preuzeti domaća sveučilišta i znanstveni instituti.
Iako je EOP prvenstveno zamišljen kao civilni i okolišni projekt, ne treba zanemariti ni njegovu stratešku i sigurnosnu dimenziju, podsjetio je Picula. On kaže da će od Pakta koristi imati i Hrvatska obalna straža koja će dobiti poboljšani sustav nadzora na razini EU-a te proširenu svijest o pomorskoj situaciji (MDA – Maritime Domain Awareness).
„Pakt nalaže integraciju nacionalnih nadzornih kapaciteta u Zajedničko okruženje za razmjenu informacija EU-a (CISE), s naglaskom na dijeljenje podataka u stvarnom vremenu o aktivnostima plovila, incidentima onečišćenja i slučajevima nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova“, objasnio je Picula i dodao da će Hrvatska obalna straža također morati unaprijediti svoju interoperabilnost s Europskom agencijom za pomorsku sigurnost (EMSA) i sustavima Frontexa putem sustava AIS u stvarnom vremenu, radarima i dronovima.
Važnost Europskog pakta o oceanima možda je najbolje opisala predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen koja je nakon njegova donošenja izjavila: „Ocean je voda, a voda je život. Zbog toga nam je Europski pakt o oceanima toliko važan. Tom sveobuhvatnom strategijom zaštitit će se ocean i promicati održivo plavo gospodarstvo. Bit će od koristi ne samo planetu, već i građanima koji obalu zovu domom te generacijama koje će u budućnosti upravljati našim oceanima.“
