HR EN
15. studenog 2022. Iz Medija

Crna Gora dramatično usporila na putu u EU

Hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu i Izvjestitelj EP-a za odnose s Crnom Gorom u intervjuu za crnogorski portal Vijesti komentirao je trenutnu situaciju u Crnoj Gori nastalu nakon izmjena Zakona o predsjedniku i s time povezanog prosvjeda građana

Izvjestitelj Europskog parlamenta za Crnu Goru, Tonino Picula, poručio je da bi prijevremeni parlamentarni izbori bili najbolje rješenje za zdravlje crnogorskih institucija i izlazak iz institucionalnog nazadovanja koje je “dramatično” usporilo put prema Europskoj uniji.

”Umjesto neuspješnih pokušaja preslagivanja i dubioznih manevara kojima se pokušava očuvati ovaj sastav Skupštine, više sam puta već ocijenio kako bi za zdravlje institucija bilo najbolje da se provedu izvanredni parlamentarni izbori. To bi bio najlegitimniji potez s ciljem formiranja jasne skupštinske većine. Ujedno bi predstavljao izlaz iz trenda institucionalnog nazadovanja jer je crnogorski put prema EU dramatično usporio. Ne smije se zanemariti niti kontekst ozbiljno promijenjenih geopolitičkih okolnosti u kojima živimo, gdje zacrtani euroatlantski smjer Crne Gore ne smije biti doveden u pitanje”, rekao je Picula.

Ponovio je da se vrijednosti i norme koje EU baštini temelje na poštivanju i dosljednom provođenju zakona kao i demokratskih načela, navodeći da su izmjenama Zakona o predsjedniku ovi postulati narušeni.

”Ustavom zajamčene ovlasti predsjednika ne mogu se mijenjati donošenjem izmjene jednog Zakona, već bi iza toga trebala stajati dvotrećinska većina svih zastupnika Skupštine, kako nalaže crnogorski Ustav. Riječ je, dakle, o pokušaju razgradnje ustavnopravnih normi u dnevnopolitičke svrhe. Čak i da izmjene ovlasti predsjednika nisu neustavne, predsjednik nema nikakvu obavezu imenovati mandatara nove vlade bez jasne većine koje za to i dalje nema”, dodao je zastupnik, komentirajući događaje oko izmjene zakona o predsjedniku i njihov utjecaj na EU agendu Crne Gore.

Picula je rekao da prosvjedi zbog izmjena zakona imaju stranačku pozadinu, unatoč tome što ih formalno organizira civilna organizacija, a poruke o izazivanju ustavne nestabilnosti su, kako navodi, nažalost točne.

“Ako se prosvjedi nastave kako je najavljeno, nadam se da će, kao i početkom ovog tjedna, ostati mirni. Uvijek sam za opciju u kojoj se javni protesti nastavljaju u obliku političkog dijaloga suprotstavljenih interesa. Bez toga, protesti mogu s vremenom okupljati samo sve frustriranije ljude koji sve teže racionalno komuniciraju”, kaže on.

Na pitanje o ranijim slučajevima kršenja Ustava nakon što je nedavno rekao da je “Ustav temelj vladavine prava i da sve zakonodavne odluke moraju biti usklađene s njim”, Picula je ponovio da je poštovanje najvišeg pravnog akta jedno od temeljnih načela europskih pravnih poredaka.

EU je započela, kako je podsjetio, pretpristupni proces s Crnom Gorom prije punih deset godina u dobroj vjeri njenog uključivanja u svoje redove.

”Pregovarački okvir detaljno propisuje kako poboljšati postojeće stanje i gdje uvesti prijeko potrebne reforme. Bruxelles cijelo vrijeme ohrabruje Crnu Goru u postizanju traženih standarda. Da su se u Crnoj Gori u tom periodu događala ovako eklatantna nastojanja zaobilaženja ustavnopravnih normi, sigurno ne bi napredovala do razine najuspješnijih zemalja kandidata za članstvo”, dodao je on.

Picula kaže da Europski parlament od početka procesa pristupanja Crne Gore EU, temeljito, ozbiljno i dobronamjerno radi na jačanju demokratskih institucija i provođenju ključnih reformi u Crnoj Gori. On vjeruje, kako je naveo, da zastupnici, a i institucije kao takve, maksimalno pomažu u relaksiranju sve napetije političke situacije u državi kako bi se Crna Gora dovoljno stabilizirala u svom nastavku puta prema članstvu u EU.

”U tom smislu postoje već uspješni primjeri takve vrste posredovanja, npr. u Sjevernoj Makedoniji, koji su dali dobar rezultat. Međutim, moraju se iskreno prihvatiti načela dvosmjerne komunikacije i otvorenosti za postizanje kompromisa. Sve ostalo bi predstavljalo gubitak vremena. A njega Crna Gora ima sve manje kada je riječ o šansama za ozbiljniji iskorak prije završetka tekućeg mandata Parlamenta i Komisije”, zaključuje europski zastupnik.

”Nadam se da su politički akteri svjesni svoje odgovornosti, jer nefunkcionalnost Ustavnog suda nikako nije bezazleno pitanje. Pitanje izbora suca Ustavnog suda apsolutni je prioritet jer Crna Gora ne može naprijed bez rješenja tog problema. Ustav jasno govori o tome kakva je vrsta većine potrebna za izbor ustavnih sudaca. Međutim, mislim da građani Crne Gore, kao i partneri Podgorice iz inozemstva, ne očekuju dogovor dovoljnog broja stranaka potrebnog za izbor ustavnih sudaca. Svi su, naime, poučeni iskustvom sve žešćeg političkog sukobljavanja tijekom posljednje dvije godine između opozicije i vladajućih, ali i sukoba unutar koalicije na vlasti. Dijelim takvo razmišljanje”, rekao je Picula komentirajući postojanje političke volje za izbor sudaca Ustavnog suda.

Koristimo kolačiće (cookies) kako vam poboljšali online iskustvo. Korištenjem naše web stranice pristajete na uporabu kolačića.