U emisiji HTV-a Otvoreno analiziran je rast krajnje desnice u Europi, posebno izborni uspjeh AfD-a u Njemačkoj. Gosti su govorili o utjecaju krajnje desnih stranaka na EU, odnosu prema Rusiji i Ukrajini te mogućim promjenama europske politike.
Gosti urednice i voditeljice emisije Otvoreno Zrinke Grancarić bili su zastupnik u Europskom parlamentu Davor Ivo Stier (HDZ), zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula (SDP), prof. dr. sc. Đana Luša, politologinja, Fakultet političkih znanosti u Zagrebu i prof. dr. sc. Goran Bandov, Sveučilište u Zagrebu.

 

IZVOR:  Otvoreno HRT

Etablirane stranke, mainstream stranke CDU i SPD u prvome redu se zgražaju. Niti jedna stranka ne želi surađivati s AfD-om i na snazi je tzv. zaštitni zid je na snazi. No birači Saske Anhalt očito misle drugačije. Eurozastupnik Tonino Picula komentirao je poruku birača te pokrajine.

– Bez obzira na relativno mali broj stanovnika Saske, ima ih negdje oko 2 milijuna, izbore u toj saveznoj državi nitko ne smije doživljavati kao izolirano neko ekscentrično izražavanje nezadovoljstva građana. S druge strane, imate i ocjenu da je ovdje prije svega riječ o rezultatima same Saske Anhalta, jer pokrajina već dugo vremena ima izrazito nestabilno biračko tijelo. Ima dosta jak osjećaj političkog nezadovoljstva, a podlogu nalaze u specifičnom istočno-njemačkom iskustvu, kazao je Picula.

Smatra da je trend jačanja te i sličnih političkih opcija diljem Europe više nego evidentan.

– Riječ je o jednom globalnom trendu s različitim lokalnim očitovanjima i političkoj dinamici. Međutim, koliko je on zaista povijesan, kako to tvrde lideri AfD-a, tek treba pokazati. Evidentno je da su njemački građani u toj saveznoj državi odustali od uobičajene političke ponude koju predstavljaju stranke, neovisno jesu li sad u vladajućoj koaliciji ili izvan nje, i okrenuli su se u velikom broju upravo Alternativi za Njemačku, naveo je Picula.

Dodao je kako se veliki broj ljudi odazvao na tim izborima, više od 70%, i da je dobar dio njih je zapravo u nekim ranijim izbornim ciklusima glasovao za CDU/CSU.

– I to je prije svega poraz kancelara Merza, koji je prije ovih izbora obećao da će prepoloviti AfD, a uspio je prepoloviti zapravo vlastitu stranku, kazao je Picula.

Naveo je kako ije tu samo riječ o odnosu prema migrantima i prema strancima, što se najčešće vezuje uz te opcije.

– Mislim da su tu ljudi prije svega izrazili svoj strah nad gospodarskom, ekonomskom neizvjesnošću, upravo nad onim što misle da stranke vladajuće koalicije ne mogu kontrolirati. I bili su vrlo jasni u svojoj kritici, ali uvijek se onda otvara pitanje: a što to zapravo može AfD ako bi došao u situaciju da obnaša vlast?, istaknuo je Picula.

Putin želi oslabiti Europsku uniju

Zastupnik u Europskom parlamentu Picula ističe da u Njemačkoj postoji dugogodišnja politička tradicija opreznijeg odnosa prema Rusiji, koja i danas ima svoje sljedbenike. Taj odnos dodatno su, smatra, pojačali osjećaj nesigurnosti i neizvjesnosti, osobito u istočnoj Njemačkoj.

Picula smatra da Vladimir Putin nastoji iskoristiti takve okolnosti za slabljenje Europske unije. Iako nije ostvario cilj da brzo slomi Ukrajinu i nametne nove sigurnosne aranžmane u Europi, prema njegovim riječima, rusko subverzivno djelovanje postoji i teško je sakriti sve njegove tragove.

Upozorava i da bi Rusija, suočena s vlastitim ograničenjima, mogla pribjegavati novim i nestandardnim potezima pritiska na države članice EU-a. Zato je, smatra Picula, važno prepoznati tko želi prilagoditi Europsku uniju novim geopolitičkim okolnostima, a tko želi njezino slabljenje i stvaranje novog političko-sigurnosnog poretka u Europi.

Picula upozorava da nije riječ samo o odnosu Bruxellesa prema Beogradu, nego i o vjerodostojnosti europske politike proširenja. Smatra da bi izostanak reakcije nakon događaja u Beogradu doveo u pitanje njezin integritet. Očekuje da će predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u idućem obraćanju Europskom parlamentu najaviti novu politiku prema Srbiji.