Europska unija mora preispitati svoju politiku prema Srbiji i prestati pružati političku podršku režimu Aleksandra Vučića koji sustavno narušava demokratske standarde i destabilizira susjedne države, poručio je hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu i stalni izvjestitelj Europskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula gostujući u emisiji Briefing Jutarnjeg lista. U razgovoru se osvrnuo na političku situaciju u Srbiji, europsku perspektivu Crne Gore, odgovornost europskih institucija te jačanje krajnje desnice u Europi.
IZVOR: Jutarnji list / Briefing
Bruxelles mora promijeniti odnos prema Vučićevu režimu
Komentirajući veličanje osuđenog ratnog zločinca i događaje u Beogradu, Picula je izrazio zabrinutost zbog izostanka odlučnije reakcije europskih institucija na postupke srbijanskih vlasti.
„Nadam se da potpuno neprihvatljivo veličanje ratnog zločinca koji je imao praktički državni sprovod u Beogradu neće proći kao neki raniji slučajevi kada je Aleksandar Vučić prelazio dvostruke crvene linije i već tada zaslužio da Bruxelles promijeni politiku podilaženja jednom autokratskom režimu koji lomi demokratske standarde u vlastitoj zemlji i izaziva nestabilnost u gotovo svim državama s kojima Srbija graniči”, upozorio je Picula.
Podsjetio je pritom na Vučićev odlazak na vojnu paradu u Moskvu, unatoč upozorenjima o mogućim političkim posljedicama, kao i na izostanak odgovornosti za oružani upad srbijanskih paravojnih skupina na sjever Kosova.
Posebno je upozorio na zakonodavne poteze srbijanskih vlasti kojima se, prema njegovoj ocjeni, dodatno slabe institucije zadužene za borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije. Picula smatra da unutar Europske komisije i među najutjecajnijim državama članicama još uvijek ne postoji dovoljno političke volje za promjenu pristupa Srbiji.
„Čini mi se da se još nije stvorila kritična masa u samoj Komisiji kao ni u državama članicama, barem onim najutjecajnijima, da se zaustavi podrška režimu koji samo fingira da se želi približiti Europskoj uniji”, istaknuo je.
Prema njegovim riječima, Vučić europska financijska sredstva koristi i kao potvrdu političke podrške Bruxellesa, dok istodobno ne pokazuje stvarnu spremnost za provedbu reformi nužnih za članstvo u EU-u.
Od Ursule von der Leyen očekuje se jasnija poruka
Govoreći o odgovornosti europskih institucija, Picula je naglasio važnost političkih poruka predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen. Podsjetio je da u prethodnom godišnjem govoru o stanju Europske unije nije izravno spomenula Vučića, unatoč ozbiljnom pogoršanju demokratskih prilika u Srbiji.
„Vidjet ćemo hoće li ove godine ona smoći snage da najavi neke oštrije mjere protiv tog režima. Čini mi se da bi morala prije svega zbog onoga što takva politika radi u svom neposrednom susjedstvu”, poručio je Picula.
Upozorio je i da bi eventualni posjet predsjednice Komisije Srbiji tijekom predizborne kampanje mogao biti protumačen kao izravna politička podrška Vučiću.
Europska Crna Gora strateški je interes Hrvatske
Poseban dio razgovora bio je posvećen političkim prilikama u Crnoj Gori i njezinu europskom putu.
Tonino Picula je istaknuo kako Crna Gora ima najveće izglede postati sljedećom članicom Europske unije, ali i upozorio da završna faza pristupnih pregovora predstavlja iznimno osjetljivo političko razdoblje. Prema njegovoj ocjeni, Vučićev režim nastoji zadržati politički utjecaj u Crnoj Gori preko aktera koji se protive njezinoj punoj europskoj integraciji, među kojima je posebno izdvojio Andriju Mandića.
„Hrvatska je do sada na tom putu pomagala Crnoj Gori. Zagreb ne treba reagirati prežestoko jer nam je u interesu europska, ne velikosrpska Crna Gora”, naglasio je Picula.
Istaknuo je da Hrvatska treba nastaviti podupirati europsku perspektivu Crne Gore, uz jasno zastupanje vlastitih interesa i europskih vrijednosti.
Dosadašnja europska politika prema Srbiji pokazala se pogrešnom
Osvrćući se na političku pozadinu Vučićeva dolaska na vlast, Picula je podsjetio da su pojedini europski lideri, uključujući bivšu njemačku kancelarku Angelu Merkel, vjerovali kako je moguće potaknuti demokratsku transformaciju Srbije suradnjom s aktualnim režimom.
„Vučić je došao na vlast uz blagonaklonost Angele Merkel i tadašnjih EU lidera koji su mislili da se Srbija može transformirati. To se pokazalo zabludom”, ocijenio je.
Kritički se osvrnuo i na odnos pojedinih europskih političara prema Vučiću, uključujući francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, upozorivši da politički i gospodarski interesi ne bi smjeli imati prednost pred demokratskim načelima. Govoreći o Europskoj pučkoj stranci, u kojoj Vučićeva Srpska napredna stranka ima promatrački status, izrazio je sumnju u spremnost njezina vodstva na odlučnije političke poteze.
Srbiji nije potrebna samo promjena vlasti, nego i promjena politike
Komentirajući nadolazeće izbore u Srbiji i mogućnost političkih promjena, Picula je naglasio kako sama smjena vlasti neće biti dovoljna bez suštinskog zaokreta u političkom smjeru zemlje.
„Nije dovoljno smijeniti vlast nego promijeniti politiku. Pobjeda Studentske liste bi pokazala da su promjene moguće i u teškim okolnostima”, poručio je.
Istodobno je izrazio razočaranje pojedinim političkim stajalištima studentskog pokreta, osobito u odnosu na Kosovo. Naglasio je da europska perspektiva Srbije mora ostati vezana uz poštovanje demokratskih standarda, vladavinu prava, dobrosusjedske odnose i prihvaćanje temeljnih vrijednosti Europske unije.
„Primiti ovakvu Srbiju u EU bi značilo primiti jedan maligni poredak koji bi sprječavao donošenje odluka. Bila bi to i izdaja načela na kojima se EU temelji”, upozorio je Picula.
Predstojeće izbore u Srbiji ocijenio je najvažnijima nakon demokratskih promjena 2000. godine.
Jačanje krajnje desnice prijetnja je europskoj stabilnosti
U razgovoru se Picula osvrnuo i na politička kretanja unutar Europske unije, posebno na jačanje krajnje desnice u Njemačkoj i Francuskoj. Upozorio je na rast potpore Alternativi za Njemačku (AfD) i moguće posljedice takvih trendova za budućnost europskog političkog projekta. Posebno je istaknuo povezanost jačanja proruskih političkih opcija s pokušajima Moskve da oslabi europsko jedinstvo.
„Uspjeh AfD-a izazvao je osmijeh na usnama Vladimira Putina. To je hibridni rat”, naglasio je Picula, upozoravajući na ruske pokušaje političkog utjecaja i destabilizacije europskih demokracija.
Hrvatska mora dosljedno braniti europske vrijednosti
Odgovarajući na pitanja gledatelja, Picula je naglasio da Hrvatska u europskim institucijama mora jasno upozoravati na stanje demokracije u Srbiji te se suprotstaviti pokušajima relativiziranja odgovornosti srbijanskih vlasti. Istaknuo je da Hrvatska treba koristiti svoj politički utjecaj kako bi potaknula dosljedniju europsku politiku prema režimima koji odstupaju od temeljnih demokratskih standarda.
Komentirajući pitanje europskog financiranja takvih režima, izrazio je očekivanje da će se dosadašnja politika temeljito promijeniti.
Osvrnuo se i na ulogu vjerskih autoriteta u veličanju osuđenih ratnih zločinaca, upozorivši da takve pojave otkrivaju duboke društvene i političke probleme.
„Možemo izražavati ljutnju, razočaranje i bijes prema istupima političara, no kada se ratnom zločincu prikloni vođa vjerske zajednice, to je još jasniji indikator koliko je društvo bolesno”, poručio je Picula.
Zaključno, Picula je naglasio potrebu za vjerodostojnom i dosljednom europskom politikom prema Srbiji i cijeloj regiji, koja će se temeljiti na demokratskim vrijednostima, vladavini prava i odgovornosti političkih aktera, a ne na kratkoročnim političkim i gospodarskim interesima.
