Hrvatski zastupnik iz redova socijalista Tonino Picula, koji od početka svog rada u Europskom parlamentu zagovara snažniju europsku politiku prema otocima, u raspravi na plenarnoj sjednici pozdravio je što se napokon raspravlja o strategiji te ju je opisao kao “golem iskorak”.

IZVOR: hina/ured Tonina Picule

Europska komisija je u lipnju usvojila strategije za otoke i obalne zajednice u sklopu kojih će novac iz EU fondova biti usmjeravan na zadržavanje stanovnika na otocima, njihovu bolju povezanost, zaštitu okoliša i bolje javne usluge.

“Ove strategije zajedno po prvi put pružaju sveobuhvatniji okvir za teritorije koji se suočavaju sa specifičnim geografskim, gospodarskim i demografskim izazovima”, kazao je Fitto na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta.

Talijan zadužen za regionalni razvoj i fondove EU-a je pojasnio da se otočne zajednice suočavaju s udaljenosti od tržišta, ovisnosti o pomorskim i zračnim vezama te višim troškovima prijevoza.

Otočne zemlje Cipar i Malta već su neko vrijeme tražile da se posebna pažnja posveti otocima zbog visokih troškova prijevoza i stanovanja, prekomjernog turizma i klimatskih promjena koje ugrožavaju život na njima. U tome su ih snažno podržavale zemlje poput Hrvatske i Grčke.

Za zemlje poput Hrvatske, Grčke, Malte i Cipra, koje imaju velik broj naseljenih otoka ili su same otočne države, strategija može olakšati pristup financiranju projekata za promet, energetiku, digitalnu povezanost, zdravstvene usluge i održivi razvoj.

Oko 17 milijuna stanovnika diljem Europske unije živi na otocima, a još njih 95 milijuna živi na obalama.

Stoga je uz Strategiju za otoke usvojena i Strategija za obalne zajednice. Ona obuhvaća mjesta od ribarskih sela do velikih lučkih gradova. Usmjerena je na razvoj održivog plavog gospodarstva, poput pomorskog prometa, ribarstva, izgradnje vjetroelektrana na moru, zaštitu od erozije, očuvanje pomorske baštine i lokalnog identiteta, te rješavanja problema stanovanja i razvoj održivog turizma.

Picula: Dobra vijest za otoke EU-a

Hrvatski zastupnik iz redova socijalista Tonino Picula, koji od početka svog rada u Europskom parlamentu zagovara snažniju europsku politiku prema otocima, u raspravi na plenarnoj sjednici pozdravio je što se napokon raspravlja o strategiji te ju je opisao kao “golem iskorak”.

Međutim, naglasio je da je sada ključno osigurati njenu provedbu.

Picula je u razgovoru za Hinu pozdravio i činjenicu da strategija naglašava “granularnost” podataka kako bi se izbjegao pristup “one-size-fits-all” koji je “potpuno zanemarivao ne samo razlike između kopnenih zajednica i otočnih zajednica” .

“Taj pristup sada bi trebao biti anuliran jer se uvodi prikupljanje podataka o stvarnim troškovima i uvjetima života”, očekuje Picula i podsjeća da su troškovi javne uprave na otocima 43 posto veći nego na kopnu.

“To je dobra vijest, prije svega za 60 posto otoka u Europskoj uniji koji imaju manje od 1000 stanovnika i za Hrvatsku u kojoj na otocima živi svega 3,3 posto stanovništva”, ocijenio je Picula u izjavi za Hinu.

“Time otpada još jedan argument: dosad su često nacionalne vlade, raspolažući sredstvima iz fonda za koheziju i drugih strukturnih fondova, govorile da Bruxelles ne dopušta tu jednu vrstu diverzifikacije programa koji bi se onda koristili i za zemljopisno zakinute sredine”, napominje.

Strategija daje legitimitet upravo toj diverzifikaciji razvojnih politika koje moraju uzeti u obzir cijenu inzularnosti ili otočnosti, tumači Picula i dodaje da se sada “loptica odgovornosti prebacuje na one koje raspolažu i usmjeravaju sredstva iz europskih fondova, a Bruxelles, nakon dugih godina, kaže: da, to se može napraviti”.

Picula kao važnu dimenziju nove politike prema otocima ističe i “prijedlog da se ide na ‘island proof’ financiranje”.

“To znači da sve buduće europske politike moraju prije same primjene procijeniti koliko efekti tih politika utječu na ekološki ambijent, ekonomski ambijent, upravni ambijent, transportni ambijent zemljopisno zakinutih zajednica, prije svega otoka. Dakle, radi se o tome da taj ‘island proof’ ima nekakav ‘island clause’, odnosno klauzulu koja mora prije svega voditi računa o tome da njezina primjena na otocima traži više”, ističe.

“I tu dolazimo do toga da, prije svega, otočani moraju živjeti primijenjenu supsidijarnost. To znači da se jedna razina odlučivanja, pogotovo o primjeni europskih i nacionalnih odluka, realizira kroz otvorenu raspravu s njima. Dakle, da se i na taj način prihvati ta cijena ili trošak inzularnosti”.

Hrvatski zastupnici traže više sredstva za otoke

Picula napominje i da postoje vrlo konkretni prijedlozi o takozvanim beskamatnim ili vrlo povoljnim prijelaznim kreditima za projekte koji se realiziraju na otocima. No, napominje, “sredstva koja će se preko strategije za europske otoke koristiti moraju prije svega biti obranjena u pregovorima kada je riječ i o kohezijskim sredstvima i svim onim fondovima zbog kojih Europska unija zapravo jednim dobrim dijelom i postoji, a to je da se uklanjaju dispariteti između razvijenijih i manje razvijenih zajednica”.

“Ovo je politički argument i na neki način priznanje, ne da kohezijski strukturni fondovi nisu dali rezultat, nego je došlo vrijeme do primjene nove generacije tih sporazuma”, zaključio je hrvatski eurozastupnik u izjavi.

Zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula u svom je plenarnom obraćanju istaknuo važnost usvajanja Programa za agilne i brze obrambene inovacije (AGILE), za koji je politički dogovor postignut neposredno prije ljetne stanke. Naglasio je kako je riječ o važnom iskoraku u jačanju europskih obrambenih kapaciteta, poticanju tehnoloških inovacija i smanjenju strateških ovisnosti Europske unije.

„Iznimno mi je drago što smo neposredno prije ljetne stanke postigli politički dogovor o Programu za agilne i brze obrambene inovacije. Sada ga trebamo potvrditi i na plenarnoj sjednici“, poručio je Picula.

Posebno je naglasio važnost programa AGILE za mala i srednja poduzeća, start-upove i brzorastuće tehnološke tvrtke, koje će imati središnju ulogu u razvoju inovativnih obrambenih rješenja. Program je osmišljen kako bi se europskim poduzećima omogućio brži pristup financiranju i olakšao razvoj novih tehnologija koje odgovaraju konkretnim obrambenim potrebama država članica.

Postignutim političkim dogovorom zadržan je proračun programa u iznosu od 115 milijuna eura, kao i njegova usmjerenost na mala i srednja poduzeća. Jedan od ključnih ciljeva jest skraćivanje razdoblja od prijave projekta do dodjele financijskih sredstava na četiri mjeseca, čime bi se znatno ubrzao razvoj i primjena novih obrambenih tehnologija.

Picula je istaknuo kako takav pristup predstavlja važan pomak u europskoj obrambenoj politici jer omogućuje brže povezivanje inovacijskog potencijala europskih tvrtki sa stvarnim potrebama obrambenih sustava država članica.

„AGILE je važan pilot-program jer mala i srednja poduzeća, start-upove i brzorastuće tvrtke stavlja u središte europskih obrambenih inovacija. Dogovorom smo očuvali proračun od 115 milijuna eura, usmjerenost na mala i srednja poduzeća te cilj dodjele sredstava u roku od četiri mjeseca, uz usklađivanje s potrebama država članica“, naglasio je Picula.

Govoreći o široj strateškoj važnosti programa, upozorio je na potrebu jačanja europske obrambene, tehnološke i industrijske baze. U okolnostima sve složenijih sigurnosnih izazova, razvoj vlastitih inovacijskih kapaciteta i smanjenje ovisnosti o vanjskim dobavljačima postaju ključni elementi dugoročne europske otpornosti.

„Europski parlament još je jednom pokazao da može brzo reagirati i preuzeti odgovornost za smanjenje strateških ovisnosti te jačanje otpornosti naše obrambene, tehnološke i industrijske baze“, istaknuo je.

Uz usvajanje programa AGILE, Picula je pozvao Europsku komisiju na daljnje korake prema stvaranju učinkovitijeg i povezanijeg europskog obrambenog tržišta. Posebno je naglasio potrebu predstavljanja komunikacije o jedinstvenom tržištu obrane te modernizacije postojećeg okvira za javnu nabavu u obrambenom sektoru.

„Pozivam Komisiju da predstavi komunikaciju o jedinstvenom tržištu obrane. Potrebno je modernizirati i okvir za obrambenu nabavu“, poručio je Picula.

Takve promjene trebale bi pridonijeti boljoj povezanosti europskih obrambenih industrija, učinkovitijem korištenju raspoloživih sredstava i stvaranju povoljnijih uvjeta za razvoj novih tehnologija. Istodobno bi se omogućilo snažnije uključivanje manjih inovativnih poduzeća u europske obrambene projekte i potaknula prekogranična industrijska suradnja.

Na kraju obraćanja Picula je zahvalio suizvjestitelju Ivarsu Ijabsu, izvjestiteljima u sjeni te asistentima i savjetnicima na uspješnoj suradnji tijekom rada na ovom važnom zakonodavnom prijedlogu.

Program AGILE predstavlja novi instrument kojim Europska unija nastoji ubrzati obrambene inovacije, ojačati konkurentnost svoje industrije i osigurati da europski tehnološki potencijal učinkovitije pridonosi zajedničkim sigurnosnim i obrambenim potrebama.