Europski parlament je na plenarnoj sjednici 11. veljače 2026. donio niz važnih odluka, među kojima i izglasavanje paketa zajma Ukrajini u iznosu od 90 milijardi eura. Uoči četvrte godišnjice ruske invazije, 24. veljače, o mogućem ubrzanom postupku primanja Ukrajine u Europsku uniju govorio je hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula gostujući u programu N1 televizije.

Ubrzani postupak primitka Ukrajine u članstvo EU

„To je tema koja intrigira javnost, ali prije svega one koji trebaju donijeti konkretne političke odluke u Europskoj uniji“, rekao je Picula.

Naglasio je kako Europska unija često donosi odluke sporije jer je potrebno uskladiti i izbalansirati različite interese država članica, osobito kada je riječ o proširenju.

„Primitak Ukrajine u Europsku uniju politički je motiviran. EU je vrlo brzo nakon ruske invazije Ukrajini dala status kandidatkinje i otvorila put prema pregovorima o punopravnom članstvu. No, sam ulazak u Uniju traži i dodatne političke i reforme.“

Dodao je kako se činilo da taj proces neće biti ni jednostavan ni brz, ali i istaknuo da je svako proširenje ujedno i geopolitički odgovor Europske unije na globalne okolnosti.

„Sazrelo je vrijeme da se raspravi o nečemu što je kolokvijalno nazvano ‘obrnutim proširenjem’. Riječ je o ideji prema kojoj bi Ukrajina mogla ući u Europsku uniju i prije nego što zaključi sve reforme koje se traže od država kandidatkinja.“

Govoreći o konceptu „reverse enlargementa“, Picula je naglasio:

„To je ideja koja nikada ranije nije iskušana u praksi, ali čuda se u politici proširenja povremeno događaju. Nitko nikada nije pregovarao s Istočnom Njemačkom, pa je ona svejedno postala članica tadašnje Europske ekonomske zajednice praktički preko noći, nakon ujedinjenja Njemačke početkom 1990-ih. Ovo je prije svega politička poruka da Europska unija ne zaboravlja Ukrajinu. No, treba vidjeti koliko je ta ideja u praksi izvediva.“

Odnos s Rusijom ukoliko Ukrajina postane dio EU

„Putinu ne treba vjerovati“, izjavio je Picula, istaknuvši da je riječ o lideru koji vodi zemlju s imperijalnim ambicijama i koji je jasno pokazao što misli o međunarodnom poretku utemeljenom na sporazumima i pravilima onoga trenutka kada je izvršio invaziju na susjednu zemlju.

„Rusija je stalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda i trebala bi biti jamac međunarodnog poretka utemeljenog na dogovorima.“

Naglasio je da se ruski planovi nisu bitno promijenili; Putin ne želi kraj rata — on želi kraj Ukrajine te da će svoje maksimalističke ciljeve morati prilagoditi realnim kapacitetima.

„Rusiji na bojištu ne ide dobro i trpi ogromne gubitke. Međutim, kada je riječ o diktaturi, za ovakvog lidera ljudski gubici ne predstavljaju ozbiljan politički problem.“

Prema njegovim riječima, Europska unija mora ostati dosljedna.

„Moramo nastaviti s pripremama i poslati jasnu političku poruku Kremlju da se Europska unija spremna braniti od bilo kakve agresije na svom tlu, ali i nastaviti pomagati Ukrajini.“

Jedinstvena europska obrana je nužna za opstanak EU

Tonino Picula upozorio je i da se Europska unija danas nalazi u specifičnoj sigurnosnoj situaciji.

„Jedan kolega rekao je da se Europska unija ovoga trenutka ne nalazi ni u miru ni u ratu. Drugi je rekao da naša vlastita sigurnost ne može biti tuđa briga ni tuđi projekt. S tim se slažem.“

Naglasio je kako je ovo vrijeme u kojem Europa mora donijeti ključne odluke.

„Proći će četiri godine od ruske invazije na Ukrajinu, ali i godina dana od povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću — na čelo vjerojatno najneprijateljskije orijentirane američke administracije prema Europskoj uniji, ali i prema multilateralizmu.“

Smatra da se EU nalazi u razdoblju kada mora ozbiljno preispitati dosadašnja savezništva i uspostaviti nova partnerstva.

„Moramo vrlo trezveno procijeniti i unaprijediti svoju industrijsku osnovu, odnosno obrambene kapacitete, te promisliti o sigurnosti opskrbnih lanaca. Trebamo zaštititi kritičnu infrastrukturu i razmotriti načine kako osigurati jeftiniju energiju za industriju, osobito obrambenu, od koje se mnogo očekuje.“

Naglasio je kako je ovo vrijeme političke odlučnosti i operativne sposobnosti te da Europska unija mora ojačati svoju industrijsku bazu kako bi otklonila sve veće strahove svojih građana koji žive u nesigurnim vremenima.

Donošenje odluka u Europi, ne u Washingtonu

„Treba podržati sve napore koji mogu zaštititi ukrajinski suverenitet i ne smije se dopustiti sklapanje mira na temelju kršenja ukrajinskog ustava“, poručio je Picula, ali uz napomenu da u ovom trenutku nije jasno koji su konkretni putevi za postizanje takvog rješenja.

„Nisam siguran ima li istine u informacijama da Amerikanci izravno pregovaraju s Rusima kako bi zaštitili svoje vojne i gospodarske interese na račun ustupaka koje bi trebali dati Ukrajinci. Ukrajina je već dala mnogo — primjerice, predsjednik Zelenski odustao je od članstva u NATO-u.“

Govoreći o ulozi Europske unije, hrvatski europarlamentarac je istaknuo ako se opredijeli za ubrzani postupak ulaska Ukrajine u EU, tada Unija mora imati daleko više argumenata u pregovorima kako bi osigurala stabilnost i održivost Ukrajine.

„Hoće li to podrazumijevati izravne kontakte s Kremljem, tek treba vidjeti. No, eventualni razgovori s Vladimirom Putinom moraju biti dogovoreni zajednički na europskoj razini.“