Dan poslije, u srijedu, očekuje se i obraćanje američkog predsjednika Trumpa, a svijet s neizvjesnošću očekuje vidjeti i čuti je li ublažio svoje radikalne stavove ili će doći do totalnog gospodarskog rata između EU i SAD-a, a onda posljedično i do raspada NATO-a kakav danas poznajemo.
U Davos putuje i hrvatski premijer s delegacijom, a iz Vlade su uoči sastanka poručili priopćenjem kako se saveznici u okviru NATO-a trebaju međusobno poštovati te uvažavati činjenicu da je Grenland dio Danske, da izražavaju solidarnost s Danskom i narodom Grenlanda te da se ne slažu s nametanjem bilo kakvih dodatnih carina koje bi narušile uravnoteženost trgovinskih odnosa EU sa SAD-om i oslabile transatlantsko partnerstvo u okolnostima brojnih globalnih izazova.
Aneksija najvećeg otoka na svijetu
Američki predsjednik, podsjetimo, najavio je da će od 1. veljače na snagu stupiti carine od 10 posto državama koje su poslale svoje vojnike na Grenland, osim Slovenije, a kada bi se to ostvarilo, onda propada trgovinski sporazum koji je predsjednica Europske komisije dogovorila s njim, a koji treba ratificirati Europski parlament. Trump ucjenjuje EU i traži aneksiju Grenlanda, inače će carine stupiti na snagu. Sporazum pak predviđa jedinstvenu stopu od 10 posto na uvoz europskih proizvoda u SAD, ali bez reciprociteta za američke proizvode u EU, te značajnu kupovinu američkih energenata. Iz Europskog parlamenta već su poručili da sporazum neće ratificirati dok traju ove napetosti, a najavljuju se i teške kontramjere za SAD vrijedne čak 93 milijarde eura. Uoči Davosa u nedjelju su se na izvanrednom sastanku susreli veleposlanici država članica EU, jučer i ministri vanjskih poslova, izvanredno Europsko vijeće sazvano je za četvrtak, a u petak se sastaje i Europska komisija.
Koalicija voljnih
Da nema baš previše razloga za optimizam, smatra europski zastupnik S&D-a (SDP) Tonino Picula, jer ovo nije nastalo preko noći već je, kaže, posljedica dulje degradacije transatlantskih odnosa koja traje od prvog njegova mandata.
– Trump u četiri godine prvog mandata nije imao vremena niti su bile okolnosti da razvije krize u ovim omjerima, a sada je u novi mandat ušao potpuno spreman i s mehanizmima što želi realizirati. To je kriza koja ima duboko korijenje. Koliko god je Trumpu jasno što želi postići, s druge strane Atlantika, u EU, postoji snažna nelagoda i javlja se obrambeni refleks jer je riječ o sudbini NATO saveza i mislim da će se kod Grenlanda na sjevernom Atlantiku rješavati sudbina NATO-a, ne za godinu-dvije, već za sljedećih nekoliko tjedana ili mjeseci – kaže Picula.
Ako Trump ima neki radikalan potez u rukavu, Picula smatra da će ga vrlo brzo povući, jer se bliže midterm izbori zbog kojih on nema razloga biti optimističan.
– Ali to, naravno, ovisi o raspoloženju unutar Amerike i mislim da su Trumpu veći protivnici neriješeni ekonomski problemi nego sami demokrati. EU će morati osmisliti vrlo brzo način reagiranja i to će biti neka vrsta koalicije voljnih, poput one za Ukrajinu. U ovim uvjetima ne može doći do potvrđivanja sporazuma s Trumpom, koji je bio dosta širokogrudan prema Americi, s objašnjenjem predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen da se zadrže Amerikanci oko obrane Ukrajine. Taj argument sada pada u vodu i EU mora na ovaj način poslati snažnu poruku – kaže Picula.
