Još se uvijek u Europi nisu slegnuli dojmovi o povijesnim parlamentarnim izborima u Mađarskoj i mnogi se pitaju tko je kontroverzni Péter Magyar koji je pobijedio Viktora Orbana. Kako će se Orbánov pad odraziti na stanje u Mađarskoj te na ostale države u EU, a time i u Hrvatskoj upitali smo Tonina Piculu, hrvatskog zastupnika u Europskom parlamentu.

 

IZVOR: Nacional

Na početku je za Nacional.hr rekao da “ono što se dogodilo u nedjelju u Mađarskoj ne bi trebalo čitati samo kao unutarnju izbornu promjenu jedne države članice”.

To je događaj koji mijenja neke od temeljnih koordinata europske politike kakvu smo poznavali proteklih godina. Peter Magyar i Tisza odnijeli su pobjedu koja je nadmašila čak i za njih najpovoljnije procjene. Stranka je osvojila 138 mjesta u parlamentu od ukupno 199, dok je Fidesz pao na svega 55, a ta dvotrećinska većina novoj vladi daje kapacitet za ustavne promjene i dubinsku institucionalnu reformu”, istaknuo je.

‘Pristup antikorupcijskim mjerama’

Hrvatski europarlamentarac nastavlja kako je “Magyar već najavio da će odmah pristupiti antikorupcijskim mjerama i da će zatražiti pristupanje Uredu europskog javnog tužitelja, što je bio jedan od ključnih uvjeta koje je Budimpešta godinama odbijala”.

“Bruxelles je zamrznuo milijarde eura sredstava namijenjenih Mađarskoj zbog odbijanja poštivanja standarda vladavine prava, i ta sredstva bi, uz ispunjenje uvjeta, mogla biti odmrznuta. To ne znači da će se sve promijeniti od prvog dana, jer Magyar sam upozorava da je Mađarska, kako je rekao na prvoj konferenciji za medije, zemlja koja je bila ‘opljačkana, uništena i pretvorena u najsiromašniju i najkorumpiraniju zemlju EU’, što govori o dubini problema s kojima će nova vlada morati raditi”, naglasio je Picula.

Dodao je kako je “Orbánova Mađarska bila sustavna blokada u procesima koji zahtijevaju jednoglasnost“.

“Bila je to blokada podrške Ukrajini, blokada određenih proširenja europskih politika, i specifičan problem u funkcioniranju europskih institucija koji je godinama opterećivao odnose unutar Unije. Hrvatska je zemlja koja s Mađarskom ima dugu i često traumatičnu povijest, ali danas ih povezuju određeni zajednički interesi, osobito u pitanjima energetike i prometnih koridora”, rekao je.

Picula smatra da “s novom vladom u Budimpešti, koja je u načelu pro-europska i koja želi Mađarsku čvrsto usidriti u EU i NATO, prostor za konstruktivniji bilateralni i multilateralni dijalog potencijalno postaje širi”.

“No, oprez je na mjestu. Magyar nije tabula rasa bez naslijeđenih pritisaka i unutarnje konzervativne baze kojoj mora odgovarati, a Europa mu treba dati dovoljno prostora da provede reforme bez pretjerivanja u zahtjevima koji bi bili kontraproduktivni. Dobre vijesti ne treba odmah pretvoriti u novu vrstu uvjetovanosti. Ukupno gledano, ovo je za europsku koheziju dobro kao i za sposobnost EU-a da govori jednim glasom u pitanjima koja su od strateškog značaja za naš kontinent i za naše neposredno turbulentno susjedstvo”, ističe naš europarlamentarac.

Zanimalo nas je i što novonastala situacija znači za Srbiju i koji će, prema Piculinom mišljenju, biti prvi potezi Aleksandra Vučića prema Mađarskoj?

Predsjednik Vučić je na društvenoj mreži X čestitao Peteru Magyaru pobjedu, izrazio uvjerenje da će snažna suradnja dviju zemalja nastaviti rasti, a Orbánu zahvalio na tome što je pomogao da takvi odnosi budu mogući. Ta poruka, ako je pažljivo pročitate, kaže sve što treba znati o tome kako Beograd procjenjuje situaciju. Ona je istovremeno protokolarna, pragmatična i pomalo nostalgična”, rekao je.

No, dodao je kako iza te čestitke stoji nešto znatno složenije.

‘Mađarska mijenja smjer’

“Orbánova Mađarska bila je za Srbiju pod sadašnjim vodstvom nešto što bih nazvao posebnim osloncem unutar Unije, država članica koja je sustavno branila Beograd ili ublažavala negativne ocjene u europskim institucijama, koja nije zahtijevala ono što je od Srbije zahtijevao ostatak europskog partnerstva, i koja je Vučiću u Bruxellesu pružala politički zastor. Taj zastor je pao. Novoj mađarskoj vladi, koja želi odmrznuti europska sredstva i normalizirati odnose s institucijama EU-a, zadnja stvar koja je potrebna jest biti pozicionirana kao zaštitnik nečijeg demokratskog nazadovanja. Mađarska pod Magyarom imat će vlastite reforme i vlastite prioritete, i Srbija u njima neće zauzimati onakvo mjesto kakvo je zauzimala za Orbána”, naglasio je.

“Pitanje je dakle što Vučić sada može učiniti. Moja procjena je da će se pokušati prikazati kao konstruktivan sugovornik i novoj vladi u Budimpešti i širim europskim strukturama, a da istovremeno zadržava istu unutarnju politiku. To je obrazac koji smo vidjeli već mnogo puta, kratkotrajna fleksibilnost prema van dok se interno ništa suštinski ne mijenja. Može li to funkcionirati u novim okolnostima? Teže nego dosad. Jer sada je europski konsenzus glede Srbije čvršći nego što je bio ikad, izvještaj koji sam podnio Odboru za vanjske poslove Europskog parlamenta usvojen je velikom većinom, a čak je i povjerenica Kos bila nedvosmislena u svojim ocjenama o demokratskom nazadovanju”, smatra europarlamentarac.

Na kraju je dodao kako uz to, pitanje uvjetovanosti europskih sredstava, o čemu je govorio, dolazi u novu fazu upravo u trenutku kada Mađarska, koja je dosad bila jedini oslonac Beograda u procesima koji zahtijevaju konsenzus, mijenja smjer.

To je nova geopolitička slika s kojom će se Beograd morati suočiti, i to bez nekih od starih karata u rukama”, zaključio je Picula.