Gost Briefinga s Borisom Orešićem na temu netom održanih izbora u Srbiji bio je zastupnik u Europskom parlamentu i Izvjestitelj EP za Srbiju, Tonino Picula.

IZVOR: jutarnji.hr

Europarlamentarac Tonino Picula u Briefingu je komentirao politički preokret u Srbiji, poraz Aleksandra Vučića i izazove koji očekuju novu vlast predvođenu Studentskom listom. Upozorio je da Srbiji predstoji razdoblje političkih napetosti, otvorio pitanje odgovornosti bivših vlasti za tragediju u Novom Sadu te poručio da će europska budućnost Srbije ovisiti o spremnosti na reforme, normalizaciji odnosa sa susjedima i usklađivanju s vanjskom politikom Europske unije.

„Otvara se cijeli niz pitanja kako će funkcionirati nova vlast u Srbiji i koje će probleme uzeti kao prioritetne. Treba očekivati otpore najavljenim promjenama. Iako je Vučić uvjerljivo izgubio, ima uvjerljiv broj zastupnika u Narodnoj skupštini”, istaknuo je Picula u Briefingu, upozorivši da Srbiju očekuje dulje razdoblje političkih napetosti.

Podsjetio je da Srbija do kraja godine mora izabrati predsjednika ili predsjednicu, zbog čega će praktički ostati u produženoj izbornoj kampanji. Pritom smatra da promjena vlasti neće automatski riješiti duboke institucionalne i političke probleme koji su se godinama gomilali.

„Srbija nije dovršila svoju demokratsku tranziciju, još uvijek traga za arhitekturom svoje državnosti. Ima otvoreno pitanje reguliranja odnosa s Kosovom, ali zbog snažnog autokratskog tipa vlasti nije riješila mnoge reforme koje su u drugim europskim zemljama provedene”, rekao je Picula.

Naglasio je da će nova vlast morati pokazati izniman politički kapacitet kako bi se istodobno nosila s aktualnim problemima i počela rješavati dugotrajne krize koje su opterećivale Srbiju i njezine odnose u regiji.

„Ta vlast će imati ozbiljnih iskušenja u obračunu s naslijeđem prijašnjih vlasti”, upozorio je.

Picula: Bilo bi neočekivano da se Vučića izuzme od propitivanja odgovornosti

Jedno od važnih pitanja nakon promjene vlasti bit će odgovornost dosadašnjih političkih dužnosnika, posebno u kontekstu tragedije u Novom Sadu.

„Čuje se da su među onima koje je Vučić u posljednjim danima svoje vlasti amnestirao i neki ključni političari koje svakako treba pitati kako je došlo do tragedije u Novom Sadu prije dvije godine”, kazao je Picula.

Podsjetio je na obećanja Studentskog pokreta da će institucije vratiti građanima te istaknuo kako bi njihovo ispunjavanje trebalo uključivati i preispitivanje odgovornosti onih koji su godinama upravljali državom.

„Prirodno je očekivati da će biti ispitani svi oni koji su bili nositelji vlasti, a znamo da je zadnjih 14 godina relevantno bilo samo jedno mjesto, ono Aleksandra Vučića. Bilo bi sasvim neočekivano da se njega izuzme iz propitivanja onoga što se dogodilo prije dvije godine”, poručio je.

Vučić će pokušati sačuvati utjecaj iz oporbenih klupa

Govoreći o izbornoj noći, Picula je ocijenio da je Vučić u jednom trenutku pripremao teren za osporavanje rezultata izbora.

„Tijekom predvečerja izborne nedjelje Vučić je počeo pripremati mogući scenarij poništenja izbora ili barem dovođenja u pitanje rezultata i počeo je puniti Ćaciland svojim lojalistima pod fantomkama, a angažirao je i žandarmeriju na ulicama”, rekao je.

Prema njegovoj ocjeni, Vučić je tek nakon što je postao svjestan razmjera izbornog poraza odlučio priznati rezultate, ali nije odustao od dosadašnjeg načina političke komunikacije.

„Kada je shvatio razmjere svog gubitka, objavio je poraz, ali je nastavio u poznatom tonu vrijeđati sve i svakoga i optuživati druge za svoj poraz”, istaknuo je Picula.

Smatra da Vučić neće lako odustati od političkog utjecaja te da će se oslanjati na kadrove raspoređene u državnim institucijama, agencijama i ministarstvima, ali i na moguće slabosti nove vlasti.

Picula je podsjetio da je već u izbornoj noći čestitao građanima Srbije na masovnom izlasku na izbore i izrazio nadu da će nova vlast započeti obnovu institucija i vladavine prava.

„Možda Vučić sa mnom nije htio razgovarati kao predsjednik, a možda će htjeti kao šef opozicije”

Picula je otkrio i da mu pojedini građani Srbije čestitaju na dugogodišnjem kritičkom odnosu prema Vučićevu režimu te zalaganju za europsku perspektivu Srbije.

„Neki mi u Srbiji čestitaju na kontinuiranoj borbi protiv Vučićevog režima i želji da se Srbija što prije kvalificira za idući krug pristupnih pregovora”, rekao je.

Govoreći o budućoj suradnji s novim političkim vodstvom Srbije, naglasio je da će kao izvjestitelj Europskog parlamenta nastaviti razgovarati s relevantnim političkim akterima.

„Ne biram sugovornike u Beogradu nego ih biraju odnosi i okolnosti u samoj Srbiji. Sada imamo novu situaciju. Predstavnici nove vlasti će biti moji sugovornici jer ja sliku o Srbiji i ocjene koje preporučujem Europskom parlamentu gradim na temelju dijaloga s relevantnim političkim sugovornicima”, objasnio je.

„Možda Vučić sa mnom nije htio razgovarati kao predsjednik države, a možda će htjeti kao šef opozicije”, dodao je.

Potvrdio je i da već ima kontakte s pojedincima iz Studentske liste koji su posjećivali Bruxelles i Strasbourg kako bi europskim institucijama predstavili svoje političke stavove.

Europski put Srbije: Promjena vlasti nije dovoljna bez reformi

Iako smatra da članstvo u Europskoj uniji neće biti među prvim prioritetima nove vlasti, Picula očekuje promjenu javnog odnosa prema europskim integracijama.

„Očekujem da će se nakon oslobođenja medijske scene u Srbiji mijenjati narativ o Europskoj uniji koja je 15-ak godina prikazivana kao propala tvorevina koja želi zlo Srbiji, a istodobno Vučićeva vlast nije izbjegavala primati sredstva od te iste EU”, rekao je.

Vjeruje da bi otvoreniji medijski prostor mogao pridonijeti smanjenju animoziteta prema Europskoj uniji i omogućiti građanima realniji uvid u koristi i obveze koje proizlaze iz članstva.

Podsjetio je da Europski parlament kontinuirano podupire politiku proširenja, uključujući i Srbiju, ali da napredak u pristupnim pregovorima zahtijeva ispunjavanje jasnih političkih i institucionalnih kriterija.

Odnosi s Rusijom bit će jedan od ključnih testova nove vlasti

Posebnu pozornost Picula je posvetio odnosima Srbije i Rusije te mogućim reakcijama Moskve na promjenu vlasti u Beogradu.

„U Kremlju sigurno nisu bili sretni kada su vidjeli rezultate izbora u Srbiji. Prve reakcije su bile dosta suzdržane”, ocijenio je.

Smatra da je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov naglašavanjem gospodarskih i energetskih veza Srbije i Rusije želio podsjetiti na ovisnost Srbije o ruskim energentima.

Picula je pritom izrazio zabrinutost zbog najava da nova vlast neće uvoditi sankcije Rusiji.

„Nije mi se svidjela najava da neće uvoditi sankcije Ruskoj Federaciji premda je to jedan od kriterija napredovanja na europskom putu. Ako želite biti članica EU, morate biti dio njezine zajedničke vanjske i sigurnosne politike”, poručio je.

Prema njegovim riječima, odnos prema Putinovoj Rusiji bit će važan pokazatelj vanjskopolitičkog smjera nove srbijanske vlasti.

Hrvatska i Srbija desetljeće žive u „hladnom miru”

Komentirajući mogućnost poboljšanja hrvatsko-srpskih odnosa, Picula je odbacio tvrdnje da je Hrvatska nastojala destabilizirati Srbiju ili ugroziti njezin teritorijalni integritet.

„Hrvatska ni na koji način nije imala namjeru komplicirati odnose u Srbiji niti je sklapala vojne saveze kako bi ugrozila teritorijalni integritet Srbije”, naglasio je.

Ocijenio je da su odnosi Zagreba i Beograda već godinama opterećeni političkom stagnacijom, izostankom iskrenog suočavanja s prošlošću i stalnim podizanjem napetosti.

„Već desetljeće između Srbije i Hrvatske vlada neka vrsta hladnog mira. Politički odnosi su stagnirali. Vučićevom režimu nije padalo na pamet napraviti neko prevredovanje uloge Srbije u agresiji na svoje susjede 90-ih godina”, rekao je.

Promjenu vlasti u Beogradu zato vidi kao priliku za drukčiji pristup regionalnim odnosima.

„Ako ništa drugo, ova dobrodošla promjena vlasti u Beogradu znači prestanak produkcije incidenata u regiji”, istaknuo je.

Odlazak Vučića dobra je vijest za Crnu Goru i BiH

Na kraju razgovora Picula je upozorio da europska perspektiva Srbije ostaje neraskidivo povezana s normalizacijom odnosa s Kosovom.

„Srbija će, ako želi u EU, morati to pokazati, a jedna od obveza je i normalizacija odnosa s Prištinom. Ovakvo stanje nije stimulativno za europsku budućnost Srbije kao i Kosova”, rekao je.

Smatra da će odlazak Vučića s vlasti imati pozitivne posljedice i za druge zemlje zapadnog Balkana, osobito Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu.

„Vučić je htio spriječiti napredovanje Crne Gore prema EU. Odlazak Vučića je dobra vijest i za Bosnu i Hercegovinu jer se sad Dodik mora osjećati nešto osamljeniji”, zaključio je Picula u Briefingu.