Europski parlament raspravljao je o veličanju ratnih zločina u Srbiji nakon što je osuđeni ratni zločinac Ratko Mladić pokopan u Beogradu uz sudjelovanje visokih državnih dužnosnika i elemente vojnih počasti. U raspravi održanoj 15. rujna zastupnik Tonino Picula, stalni izvjestitelj Europskog parlamenta za Srbiju, upozorio je da takav odnos prema ratnim zločinima nije samo pitanje prošlosti, nego i pokazatelj političkog smjera kojim aktualna vlast vodi Srbiju. Pozvao je Europsku uniju da preispita dosadašnju politiku prema Beogradu, uključujući i opravdanost nastavka pristupnih pregovora.

Pogreb Ratka Mladića, pravomoćno osuđenog na doživotni zatvor zbog genocida u Srebrenici, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina tijekom rata u Bosni i Hercegovini, izazvao je oštre reakcije diljem Europe. Način njegova ispraćaja, prisutnost visokih srbijanskih dužnosnika i uključivanje državnih institucija ponovno su otvorili pitanje odnosa službenog Beograda prema ratovima devedesetih, pravomoćnim presudama međunarodnih sudova i odgovornosti za počinjene zločine.

Iako su srbijanske vlasti uoči pogreba tvrdile da neće biti službenih državnih i vojnih počasti, događaji koji su pratili Mladićev ispraćaj, uključujući prijevoz njegovih posmrtnih ostataka državnim zrakoplovom, policijsku pratnju i vojnu komemoraciju, izazvali su osude i zabrinutost. Posebno su snažno reagirale obitelji žrtava i organizacije za ljudska prava, upozoravajući da se takvim postupcima osuđenom ratnom zločincu odaje javno priznanje, dok se dodatno vrijeđa dostojanstvo njegovih žrtava.

Reakcije su uslijedile i iz europskih institucija. Predsjednik Europskog vijeća António Costa osudio je prisutnost visokih srbijanskih dužnosnika i elemente službene potpore pogrebu, ocijenivši ih nespojivima s vrijednostima na kojima se temelji europski put Srbije. Europska povjerenica za proširenje Marta Kos također je kritizirala događaje u Beogradu te otkazala planirani posjet Srbiji.

Upravo zbog ozbiljnosti tih događaja i njihovih mogućih posljedica za odnose Europske unije i Srbije, pitanje Mladićeva pogreba i veličanja ratnih zločina uvršteno je na dnevni red plenarne sjednice Europskog parlamenta u Strasbourgu. Rasprava pod naslovom „Pogreb ratnog zločinca Ratka Mladića i veličanje ratnih zločina u Srbiji” održana je 15. rujna, uz sudjelovanje povjerenice Marte Kos.

U središtu rasprave našlo se pitanje može li država kandidatkinja za članstvo u Europskoj uniji istodobno deklarativno zagovarati europske integracije i tolerirati, odnosno politički podržavati veličanje osoba pravomoćno osuđenih za najteže međunarodne zločine. Zastupnici su upozorili da suočavanje s prošlošću, poštovanje sudskih presuda, dobrosusjedski odnosi i pomirenje nisu sporedna pitanja, nego sastavni dio europskih vrijednosti i vjerodostojnosti procesa proširenja.

Picula: Mladićev ispraćaj razotkriva politiku službenog Beograda

U svojem obraćanju u ime Kluba zastupnika socijalista i demokrata Tonino Picula podsjetio je na najteže zločine počinjene tijekom ratova devedesetih, naglasivši kako se od Škabrnje, preko opsade Sarajeva do Srebrenice, u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini i danas komemoriraju žrtve nekih od najgorih zločina počinjenih na europskom tlu nakon Drugog svjetskog rata.

Upravo zbog razmjera tih zločina i pravomoćnih presuda međunarodnih sudova, upozorio je, europske institucije ne smiju ostati nijeme pred veličanjem njihovih počinitelja.

„Zato ne smijemo šutjeti o njegovom sramnom ispraćaju“, poručio je Picula.

Naglasio je kako Mladićev pogreb nije moguće promatrati kao izolirani događaj ili isključivo kao pitanje odnosa prema nedavnoj prošlosti. Prema njegovim riječima, način na koji je osuđeni ratni zločinac ispraćen pokazuje kontinuitet političkih obrazaca koji i danas oblikuju djelovanje srbijanskih vlasti.

„Pogreb Mladića je medij preko kojeg se još jednom identificirala ukupna politika službenog Beograda. Ispraćaj ratnog zločinca ne govori samo o potpuno neprihvatljivom odnosu prema nedavnoj tragičnoj prošlosti nego i o tome u kojem pravcu ta vlast usmjerava Srbiju danas“, istaknuo je Picula.

Takav odnos prema prošlosti, upozorio je, dovodi u pitanje vjerodostojnost deklarativnog europskog opredjeljenja Srbije. Europske integracije ne mogu se svesti na tehničko ispunjavanje pregovaračkih kriterija, dok se istodobno u političkom i javnom prostoru relativiziraju zločini i veličaju njihovi počinitelji.

Veličanje ratnih zločinaca i politički kontinuitet Vučićeve vlasti

Picula se posebno osvrnuo na odgovornost predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, povezujući Mladićev ispraćaj s aktualnim političkim odnosima u Srbiji i suradnjom s Vojislavom Šešeljem, također pravomoćno osuđenim za ratne zločine.

„Vučić je jednog ratnog zločinca ispratio s državnim počastima, a s drugim je, Šešeljem, dogovorio predizborni savez“, upozorio je Picula.

Time je ukazao na širi problem političkog kontinuiteta i izostanka jasnog otklona od politika koje su tijekom devedesetih dovele do ratova, progona i masovnih stradanja na prostoru bivše Jugoslavije.

Za Piculu, odnos prema Mladiću nije samo pitanje povijesnog sjećanja nego i pitanje političke odgovornosti sadašnje vlasti. Veličanje ratnih zločinaca, relativizacija sudski utvrđenih činjenica i održavanje nacionalističkih političkih narativa izravno utječu na regionalne odnose, povjerenje među državama i mogućnosti dugoročnog pomirenja.

Upozorio je i na potrebu dosljednije europske borbe protiv povijesnog revizionizma.

„Mi se u EU kontinuirano borimo protiv lažnih vijesti i dezinformacija. Ali moramo se boriti i protiv povijesnog revizionizma i relativizacije zločina“, naglasio je.

Pritom je jasno poručio da pravomoćne presude međunarodnih sudova i činjenice o počinjenim zločinima ne mogu biti predmet političkih interpretacija koje služe opravdavanju ili umanjivanju odgovornosti njihovih počinitelja.

Europska unija mora preispitati dosadašnji odnos prema Srbiji

Jedna od ključnih poruka Piculina govora odnosila se na odgovornost same Europske unije. Kao stalni izvjestitelj Europskog parlamenta za Srbiju, Picula je upozorio da europske institucije moraju jasnije povezati političko ponašanje srbijanskih vlasti s njihovim ambicijama za članstvo u Uniji.

„Ako već srbijanska vlast programirano luta, EU treba prestati lutati u odnosu prema takvoj vlasti“, poručio je.

Prema njegovu stajalištu, nastavak pristupnog procesa ne može biti odvojen od poštovanja temeljnih europskih vrijednosti. Od države koja želi postati članicom Europske unije očekuje se ne samo formalno prihvaćanje europskih pravila nego i nedvosmislena privrženost demokraciji, vladavini prava, ljudskim pravima i dobrosusjedskim odnosima.

U tom kontekstu, veličanje ratnih zločinaca i odbijanje suočavanja s odgovornošću za zločine iz prošlosti predstavljaju ozbiljnu prepreku izgradnji povjerenja između Srbije, njezinih susjeda i europskih partnera.

Rasprava u Europskom parlamentu otvorila je i pitanje učinkovitosti dosadašnjeg europskog pristupa Beogradu. Premda je Europska komisija osudila događaje povezane s Mladićevim pogrebom, tijekom rasprave nisu najavljene konkretne mjere u pristupnom procesu. Povjerenica Marta Kos poručila je da Srbija mora pokazati stvarnu predanost europskim vrijednostima, dok su pojedini zastupnici zatražili odlučniji politički odgovor.

Picula je upozorio da Europska unija ne smije ignorirati činjenice koje, prema njegovoj ocjeni, pokazuju da Srbija pod sadašnjim vodstvom ne ispunjava politička očekivanja povezana s članstvom.

„S Mladićem nisu pokopane ideje o Velikoj Srbiji”

U završnom dijelu govora Picula je upozorio da Mladićeva smrt ne znači i nestanak političkih ideja koje su obilježile ratove devedesetih.

„Ratni zločinac Ratko Mladić je pokopan, ali s njime nisu pokopane ideje o Velikoj Srbiji odnosno tzv. srpskom svijetu“, istaknuo je.

Takve ideje, prema Piculi, i dalje predstavljaju ozbiljan izazov stabilnosti i dobrosusjedskim odnosima na zapadnom Balkanu. Zbog toga odnos prema ratnim zločinima i njihovim počiniteljima nije isključivo unutarnje pitanje Srbije, nego tema koja se izravno tiče europske sigurnosti, regionalne stabilnosti i budućnosti politike proširenja.

„S Mladićem moraju biti pokopane i iluzije o nekoj europskoj Srbiji pod današnjom vlasti“, naglasio je Picula.

Zaključno je pozvao Europsku uniju da izvuče jasne političke zaključke iz događaja u Beogradu te preispita opravdanost nastavka dosadašnje politike prema Srbiji.

„Zato je potpuno opravdano postaviti pitanje treba li EU uopće nastaviti pregovore sa Srbijom dok ima ovakvu vlast“, zaključio je Picula.