Budući izbori u Srbiji su pojedinačno najznačajniji događaj koji će biti itekako relevantan kada bude riječ o budućim odnosima EU i Srbije, izjavio je za N1 Srbija izvjestitelj Europskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula. Navodi i da je Vučićev prijedlog – da Zapadni Balkan treba primiti u Europsku uniju u cjelini – pokušaj da se maskiraju vlastite slabosti.
IZVOR: N1 Srbija
Režimski mediji su prenijeli da je Vučić jedini lider zemlje koja nije članica EU, NATO, ni u “Koaliciji voljnih” koji je bio na paradi u Parizu. Picula kaže da defile parade nije organizirala EU, već je to bio potez francuskog predsjednika Emmanuela Macrona koji je iz svojih razloga odlučio da pozove predsjednika Srbije na taj događaj.
Srbija se nije našla među zemljama koje su prisustvovale “super utorku” za proširenje EU koji je održan jučer, a Picula kaže da to pokazuje da Srbija ni poslije pet godina nije zabilježila napredak na europskom putu i da je malo vjerojatno da će otvoriti Klaster 3.
“Što se tiče odnosa prema potezima vlasti u Srbiji, Europski parlament je godinama već dosljedan u svojim ocjenama onoga što se događa u Srbiji, dok Europska komisija nije do kraja. Njena preporuka o otvaranju Klastera 3 se uveliko razlikuje od ocjena u izvještaju o stanju u Srbiji kojeg je objavila krajem prošle godine”, navodi naš sugovornik.
Podsjetimo, povjerenica Europske unije Marta Kos je tijekom rasprave u EP o Srbiji obavijestila da je Komisija obnovila svoje preporuke Savjetu da se otvori Klaster 3 u pregovorima sa Srbijom.
Što je ključni događaj u budućoj dinamici EU i Srbije?
Picula kaže da se protivi transakcijskom pristupu kada je riječ o politici proširenja EU koji zagovaraju određene zemlje članice, te da pristupni pregovori nisu samo tehnički pregovori.
“Čini mi se da će bitan kriterij kada se bude ocjenjivao budući odnos Brisela prema Beogradu biti izbori. Priprema tih izbora, njihovo provođenje i održavanje, kao i postizborni period za koji mi se čini da će biti ključni događaj u budućoj dinamici EU i Srbije”, navodi Picula.
Picula kaže da se u Rezoluciji EP o Srbiji vidi dosljedan odnos prema događanjima u zemlji, ali da ćemo vidjeti kako će reagirati Europska komisija.
“Vidjet ćemo u skorijoj budućnosti hoće li Europska komisija ponoviti svoju kritičnost ili će prevladati neki interesi, koji mislim da su prije svega motivirani interesima nekih vrlo utjecajnih država članica”, smatra on.
“Vučićev pokušaj da se maskiraju vlastite slabosti”
Vučićev prijedlog da Zapadni Balkan treba primiti u Europsku uniju u cjelini je pokušaj da se maskiraju vlastite slabosti, kaže Picula.
“Pokušaj da se kolektivizira nešto što ne može, jer u čekaonici EU trenutačno je deset kandidata i razlike među njima su prevelike da bi se mogle ignorirati i da bi se mogao planirati neki novi “big bang”. Mislim da se to ne može dogoditi, naročito kada se je riječ o šest potencijalnih kandidata Zapadnog Balkana. Situacija u kojoj Srbija nema dovoljno rezultata da napreduje nije ocjena samo EP, već značajnog broja država članica”, ističe Picula.
On kaže da se ne smiju zanemariti Vučićeve izjave da nije optimist da će uskoro doći do proširenja EU i euroskepticizma u Srbiji, naročito dijela građana koji podržavaju vladajuću strukturu.
Picula je ocijenio da, iako su napravljeni određeni pomaci, Regulator elektronskih medija (REM) ovog trenutka nije potpuno funkcionalan, a to predstavlja jedan od bitnih indikatora koliko je Srbija zadovoljila traženja Organizacije za ljudska prava i demokratske institucije (ODIHR).
