Četiri godine rata u Ukrajini donijele su ogromne žrtve, razorenu zemlju i hladnu zimu bez grijanja za milijune ljudi. Dok fronta i dalje gori, Slovačka i Mađarska blokiraju sankcije EU-a i financijsku pomoć, a pitanje pravednog i održivog mira i dalje je otvoreno.

U emisiji Otvoreno uz eurozastupnika Toninna Piculu gostovali su Davor Ivo Stier, Gordan Akrap i Davor Štern.

IZVOR: Otvoreno HRT

“Ruska invazija je ubrzala procese koji su počeli puno prije 2022.”

Nije lako odgovoriti na pitanje vidi li se kraj rata Rusije i Ukrajine. Lako se može zaključiti da je to rat koji je značajno promijenio profil međunarodnih odnosa, ali je možda točniji zaključak da je invazija Rusije na Ukrajinu samo ubrzala mnoge procese koji su započeli i razvijali se znatno ranije od 24. veljače 2022. godine, rekao je u HTV-ovoj emisiji “Otvoreno” Tonino Picula, zastupnik u Europskom parlamentu (SDP).

– Ovo je rat koji ima sagledive uzroke, ali još uvijek nesagledive posljedice po svijet i međunarodne odnose, uključivo i Ukrajinu. Ponovio bih Putinovu tezu kako je raspad SSSR-a bio najveća geopolitička katastrofa 20. stoljeća, što on očito nastoji ispraviti, pa je svijet gurnuo pred četiri godine u novu ratnu katastrofu. Ali, nemojmo zaboraviti da je tu i uvjerenje koje je dugo vremena prevladavalo na Zapadu kako je raspadom SSSR-a trajno otklonjena svaka ozbiljna prijetnja globalnoj dominaciji liberalne demokracije što se pokazalo netočnom, kazao je Picula.

– Činjenice govore da je rat nažalost bio stvarnost Ukrajine i punih osam godina i prije otvorenog napada, još od vremena aneksije Krima. Ta je kriza prerasla prije četiri godine u globalni, sigurnosni, politički, gospodarski problem koji je multiplicirao sve one probleme s kojima se danas suočavaju ne samo države, nego prije svega mnogi građani država, dodao je.

Podjele unutar EU-a oko načina pomoći Kijevu

Slovačka i Mađarska su stavile ultimatum pred Europsku uniju, zaustavile su 20. paket sankcija Rusiji i isto tako zajam 90 milijardi eura pomoću Ukrajini. Picula je kazao kako je to još jedan dokaz da je EU vrlo složena tvorevina kojoj treba vremena naravno da u hodu prevlada probleme koji se nameću u ovakvim izvanrednim situacijama.

– Važno je reći da EU pokazuje odlučnost da nastavi pomagati napadnutu zemlju, ali ostaje podijeljena oko načina kako to napraviti. To proizlazi iz njezinih unutarnjih odnosa. EU je odobrila najnoviji paket sankcija, ali nije uspjela postići dogovor o provedbi. Npr. dogovorili smo korištenje zamrznute imovine za financiranje zajma za Ukrajinu, ali također je i to zapelo prije svega zato što neke zemlje poput Belgije, to se sad već lagano zaboravlja, su izrazile strahove, vjerojatno legitimne, zbog potencijalno pravnih financijskih posljedica tog poteza. Evo, druge članice poput Mađarske i Slovačke ovim potezima zapravo ne skrivaju razumijevanje za interese Rusije u ovom ratu, naravno pravdajući da time štite vlastite nacionalne interese, rekao je Picula.

Putin trenutačno ne želi kraj rata pristajući na kompromis

– Pregovori formalno traju, međutim vidimo da se vrlo teško dogovara preostali niz pitanja koji je vrlo teško rješiv, odnosno pristajanje na rješenje jedne strane sigurno dovodi u politički krajnje nezavidnu situaciju drugu stranu. Kad govorimo da postoje neke ključne točke neslaganja to su prije svega predaja Rusiji teritorija kojega ona nije uspjela tokom ove četiri godine osvojiti, kazao je Picula.

Jedan od uvjeta bio je i da se Ukrajina ne može priključiti NATO savezu. Međutim, Zelenski je javno rekao da Ukrajina odustaje od članstva u NATO-u, ali Putin s druge strane ne odustaje ama baš ni od čega.

– Po mojem mišljenju Putin ne želi ovoga trenutka kraj rata pristajući na kompromis. On još uvijek želi kraj Ukrajine. On misli da mu u tome neće pomoći samo vojni pritisak na Ukrajinu, kazao je Picula.

– Nada se podršci iz Bijele kuće. Mislim da u znatnoj mjeri treba paziti ne samo što se događa u Kremlju, nego i na koji način će tokom ove godine Donald Trump doista pokušati izvršiti pritisak da Ukrajina pristane na neke od vrlo bolnih kompromisa, izjavio je i dodao da je potrebno ustanoviti i odgovornost za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i zločin agresije.