Hrvatski europarlamentarac Tonino Picula gostovao je u Briefingu kod Borisa Orešića na aktualne teme ad-hoc misije Europskog parlamenta Beogradu, proširenja Europske unije za zapadni Balkan, Trumpove politike, sigurnost Europe i stanja u nacionalnoj politici.
IZVOR: Jutarnji list/ Briefing
„Puno je indikatora da Srbija ovoga trenutka nema nikakvu volju da se usuglasi sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom Europske unije. Tamo je i dalje na snazi multivektorska vanjska politika koja se oslanja i na Rusiju i Kinu. Predsjednik Vučić i svi oni koji o njemu ovise upotrijebili su dosta uvredljiv narativ prema delegaciji Europskog parlamenta, čiji se posjet Srbiji odvijao u dosta neprijateljskom medijsko-političkom okruženju. Naši sugovornici iz redova vlasti, umjesto da iskoriste naše prisustvo u Beogradu kako bi razgovarali o svemu onome što koči Srbiju na putu u EU, sve su pokušali svesti na hrvatsko-srpske odnose. Najviše su se koncentrirali na mene, pokušavajući prebaciti fokus s pravog problema u Srbiji, a to je vlast i sve što je prouzročila u zadnjih desetak godina”, kaže u Briefingu hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula koji je i stalni izvjestitelj Europskog parlamenta za Srbiju. Dodaje da se u Beogradu suočio s dobro organiziranom opstrukcijom i očitom namjerom da kažu da je za sve srpske probleme u pristupanju EU kriva Hrvatska, a ne problemi koje generira režim u Srbiji.
Srbija na europskom putu nazaduje, a ne napreduje
„Kada usporedite Srbiju s nekim drugim zemljama kandidatkinjama sa Zapadnog Balkana, ona ne stagnira, nego nazaduje. Pregovara već 13 godina, a zadnje pregovaračko poglavlje otvorila je prije četiri godine. Srbija je najutjecajnija zemlja na Zapadnom Balkanu s dugom državnom tradicijom, ima ozbiljne kapacitete da probleme rješava, ali nedostaje političke volje. Ona se udaljava od EU, a ne približava članstvu”, zaključuje Picula.
Financijska pomoć EU mora biti strogo uvjetovana reformama
„Srbija dobiva novac od EU i zato mi u Europskom parlamentu upozoravamo da taj novac mora biti precizno uvjetovan. Neko je vrijeme ostajala bez tog novca jer vlast nije ispunjavala ni minimum uvjeta, ali povremeno novac ode za neke projekte, što nam se ne sviđa jer, za razliku od nekih drugih zemalja kandidatkinja, Srbija ne čini dovoljno. Prošlo je previše vremena od upada srpskih paravojnih snaga na sjeveru Kosova, u Banjskoj, gdje su ljudi smrtno stradali, a vinovnici tog udara slobodno hodaju Srbijom. Srbija je zrela da dođe pod još oštriju prismotru europskih institucija”, govori Picula. Tvrdi da nije realno da Srbija i druge balkanske zemlje uđu u EU po ubrzanom postupku već iduće godine zajedno s Ukrajinom.
Čuda u politici se događaju, ali jako rijetko!
„Vučić se pokušava ubaciti na taj ukrajinski vlak i ući u EU bez puno pitanja, što se, naravno, neće dogoditi. Jedna je zemlja ušla u EU bez da je i jednog dana pregovarala, a to je Istočna Njemačka koja se ujedinila sa SR Njemačkom. Međutim, čuda se ne događaju svaki dan. Sjeverna Makedonija napravila je sve što je mogla na svom europskom putu, ali ju je prvo blokirala Grčka, a sada Bugarska. Bosnu i Hercegovinu nitko ne blokira izvana, ali je blokirana iznutra. Nisam siguran da u EU postoji apetit za nekim članstvom drugog reda, odnosno ulaskom u EU bez prava glasa, s polupromatračkim statusom. I Ukrajina mora zadovoljiti kriterije. Što bi se dogodilo da sutra primimo Vučićevu Srbiju ili neki drugi režim koji znatno odstupa od standarda ne samo EU nego i liberalne demokracije? Hoćemo li povećati klub onih koji će na svakoj sjednici oponirati odlukama većine”, pita se Picula. Slaže se da postoje europski čelnici, kao i neki u Europskoj komisiji, koji još uvijek nisu spremni napraviti radikalniji zaokret prema režimu u Srbiji.
„Svi se skrivaju iza neke geopolitike – ako mi okrenemo leđa, u Srbiji će se ne znam što dogoditi. Mislim da je ta vrsta alibi-politike dobrodošla srbijanskom predsjedniku jer on računa da će i dalje dobivati ono do čega mu je najviše stalo, a to je financijska podrška iz Bruxellesa. Svaka promjena koja bi Srbiju učinila kompatibilnijom s temeljnim postulatima EU bila bi u korist građana Srbije, ali bi relaksirala i odnose u regiji jer bi prestali pritisci iz Beograda na susjedne zemlje”, naglašava Picula, koji smatra dobrom odlukom da se Hrvatska ne priključi Odboru za mir koji je, kaže, privatna inicijativa predsjednika Trumpa.
Trumpova politika i sigurnost Europe: EU mora biti odlučna
„Zbog Trumpove politike je na momente u europskim institucijama bila panika kada je postalo jasno da EU nema samo političke i vojne pritiske s istoka nego sada dobiva ozbiljne prijetnje, čak i teritorijalne, od dojučerašnjeg glavnog zaštitnika i saveznika. Jedini jezik koji Trump razumije jest sila i onog trenutka kada se ozbiljno stavilo na stol da će EU uzvratiti bazukom, instrumentom protiv ucjene, tada je i on u Davosu promijenio retoriku. Ali opasnost nije prošla, iako se nastavljaju razgovori o Grenlandu. Europa mora biti na oprezu jer, ako odnosi opet eskaliraju, mjere moraju biti takve da ih Trump osjeti prije američkih međuizbora u studenome. Ako bi se prihvatili Trumpovi zahtjevi oko Grenlanda, dolazi u pitanje funkcioniranje NATO-a i EU i to je crvena crta koja mora biti povučena”, govori Picula.
SDP, politička odgovornost i parlamentarni izbori
„Siniša Hajdaš Dončić još očito mora poraditi na svojoj percepciji u hrvatskom političkom prostoru, ali, srećom i za SDP i za njega, pripremamo se za parlamentarne izbore i SDP stoji dobro i to će se dijelom preliti i na osobu predsjednika stranke. Pravi test za političara su parlamentarni izbori. Tu se suočava sa svojom političkom sudbinom. Ako uspije, svi će zaboraviti ankete u kojima je bio nisko rangiran, a ako ne uspije, mora otići”, kaže Picula.
„Svjestan sam svoje političke pozicije. Mislim da radim dobro. Član sam Predsjedništva SDP-a. Dvaput sam se kandidirao za predsjednika SDP-a. Nisam uspio, ali to me nije obeshrabrilo da radim svoj posao. Ja ću uvijek imati SDP kao medij svojeg političkog djelovanja”, zaključuje Picula.
