Hrvatski eurozastupnici pozdravili su dogovor institucija Europske unije o carinskom sporazumu sa SAD-om koji je podijelio Europski parlament između zagovornika bržeg usvajanja sporazuma, uglavnom iz desnih klubova, i lijevih zastupničkih grupa koje su smatrale da ga ne treba odobravati ubrzano i pod pritiskom
IZVOR: Tportal.hr
Predstavnici država članica EU-a i Europskog parlamenta postigli su u srijedu dogovor o provedbi kontroverznog sporazuma o carinama sa Sjedinjenim Američkim Državama. Pod pritiskom nedavnih prijetnji američkog predsjednika Donalda Trumpa, pregovarači su se složili ukinuti preostale carine na američku industrijsku robu te omogućiti bolji pristup tržištu za američke proizvode iz ribarstva i poljoprivrede.
Američki predsjednik Donald Trump i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen dogovorili su carinski sporazum u kolovozu 2025. godine. Dvije strane složile su se o gornjoj granici carina od 15 % za većinu uvoza iz EU-a, uključujući automobile i autodijelove. Zauzvrat se EU obvezao ukinuti carine na američku industrijsku robu i olakšati pristup tržištu za američke poljoprivredne proizvode poput svinjetine i mliječnih proizvoda.
Politički kontekst odnosa
SDP-ov eurozastupnik Tonino Picula, član izaslanstva Europskog parlamenta za odnose sa SAD-om, ističe da su nastojanja da se postigne dogovor s Washingtonom “dobrodošla i potrebna” s obzirom na obim trgovinske razmjene dvije strane, no upozorava na politički kontekst tih odnosa.
“Kada dodamo politički kontekst, onda se doista množe pitanja. Očekivanja dviju strana od tog sporazuma očito nisu identična”, kaže Picula.
“Sjedinjene Američke Države su počele snažno prakticirati tzv. transakcijski pristup koji više ne reflektira dugoročnost nekih strateških principa, nego naprosto zadovoljavanje nekih kratkoročnih ekonomskih potreba. EU živi zapravo od potpuno drugačijeg ambijenta, od ambijenta multilateralnosti i predvidljivosti”, napomenuo je Picula u izjavi za Hinu.
“Tu dolazimo do sudara sa stvarnošću, jer predsjedniku SAD-a i njegovoj administraciji zapravo nije u interesu boljitak strateškog, do jučer transatlantskog saveznika, nego ga žele prije svega uklopiti u vlastite gospodarske interese, ali i u jednu određenu sliku svijeta koju američki predsjednik želi izgraditi na temelju svojih ideoloških uvjerenja”, kaže hrvatski eurozastupnik.
“Ovo je vrijeme u kojem isti taj predsjednik ne traži samo izuzetno povoljne ugovore koji privilegiraju američko gospodarstvo, nego poseže i za drugim netrgovačkim pritiscima kako bi i proširio američki teritorij i nametnuo SAD kao arbitra u globalnim odnosima. Mi u Europskoj uniji prema tome ne možemo biti slijepi”, kaže Picula i dodaje da zato poštuje držanje velike većine zastupnika u Europskom parlamentu koji zastupaju princip prvenstva sadržaja nad rokovima.
Parlament ne odbacuje sporazume sa SAD-om, napominje Picula, “ali želimo taj ugovor opremiti određenim zaštitnim klauzulama”. “Prije svega, što će se dogoditi ukoliko američki predsjednik, poznat po svojoj nepredvidljivosti, ponovo promijeni zapravo pravila igre i učini taj trgovački sporazum manjkavim što se tiče europskih interesa”, pita Picula i dodaje da “ostaje nejasno zašto bi Amerikanci zadržali 50% carine na aluminij i čelik, dok mi oslobađamo bilo kakvih carina američku industrijsku robu, ali po prvi put i neke druge sektore američke proizvodnje”.
“Potpuno mi je jasno da njemački proizvođači automobila žele taj sporazum jučer, jer američki predsjednik kada govori o Europskoj uniji i njenoj industriji misli i na njemačke automobile te ova prijetnja da će zadržati carine od 25%, sigurno drugačije rezonira u Njemačkoj nego u Portugalu ili na Malti. Međutim, ovdje moramo izgraditi neku vrstu zajedničkog europskog stava i ta presija koja dolazi od američke administracije bi trebala ujediniti i pomoći da se ovdje dođe do dogovora, a ne da se dogodi konflikt između institucija same Europske unije”, kaže Picula.
