Istječe rusko-ukrajinsko primirje koje je podržao SAD, a uoči mogućih novih diplomatskih poteza otvara se pitanje tko bi mogao posredovati u obnovi odnosa između Moskve i Europe. Vladimir Putin za tu ulogu preferira bivšeg njemačkog kancelara Gerharda Schrödera, no u Europskoj uniji na takav se prijedlog gleda sa skepsom.
U europskim prijestolnicama zato se postavlja pitanje je li riječ o stvarnom pokušaju otvaranja dijaloga ili o mogućem povratku ranijih ruskih mreža utjecaja na kontinentu. Istodobno, ponovno se otvara i rasprava o tome može li Bruxelles samostalno oblikovati sigurnosnu politiku Europe ili i dalje ostaje oslonjen na SAD.
Dodatnu složenost međunarodnim odnosima donose i napetosti na Bliskom istoku, gdje nova kriza između Irana i SAD-a dodatno otežava diplomatske napore, dok Europska unija pokušava zadržati ulogu posrednika između suprotstavljenih strana.
O ovoj tematici u emisiji HTV-a Otvoreno urednika i voditelja Damira Smrtića: govorili su Tonino Picula, zastupnik u Europskom parlamentu (SDP); Davor Ivo Stier, zastupnik u Europskom parlamentu (HDZ); izv. prof. dr. sc. Gordan Akrap, prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti “Dr. Franjo Tuđman”; prof. dr. sc. Goran Bandov, Sveučilište u Zagrebu.
IZVOR: Hrt.hr
Putin će morati nešto promijeniti
– Ovo svibanjsko primirje dogovoreno uz posredovanje SAD-a. Ističe sutra, a Moskva je odbila produljenje tog primirja, što samo još jednom potvrđuje da ova ruska invazija na Ukrajinu jest ustvari, rat koji ima neke sagledive uzroke o kojima se može meritorno razgovarati, rekao je.
Dodao je kako taj sukob još uvijek ima nesagledive posljedice kako po svijet, tako i po međunarodne odnose.
– Meni se čini da će ruski predsjednik Putin, bez obzira na to što je u posljednje vrijeme ozbiljno uzdrman napretkom Ukrajine koja doista ne samo da pruža vjerodostojan otpor ruskom agresoru, nego sve uspješnije udara po dubini ruskog teritorija, morati nešto promijeniti.
EU mora uskladiti poteze s Ukrajinom
Picula je rekao da Europska unija najprije mora osmisliti kako se uključiti u traženje mirovnog rješenja te da nema dogovora o Ukrajini bez Ukrajine. Istaknuo je da bi EU trebala imati veću diplomatsku ulogu, usklađenu s Kijevom i komplementarnu američkim naporima, uz dodatni pritisak na Kremlj.
Iran pod pritiskom SAD-a, EU i Kine, bez jasnog izlaza iz sukoba
Picula je upozorio da EU ponovno pokušava aktivnije sudjelovati u regiji nakon povlačenja SAD-a iz nuklearnog sporazuma s Iranom, ali da ključnu ulogu u mogućem završetku sukoba ima američko javno mnijenje i unutarnja politička situacija Donalda Trumpa, koji se suočava s padom popularnosti i ekonomskim problemima kod kuće. Naveo je da će se vidjeti hoće li Putin izvući neke pouke ili će nastaviti s pripremama za tzv. ljetnu rusku ofenzivu.
– Međutim, u posljednje vrijeme on ne da ne osvaja, nego gubi teritorij. Po nekim procjenama izgubio je oko 120 km teritorija, a uspješni ukrajinski udari dronovima, po prvi su put u povijesti ovog ratovanja, nadmašili ruske udare kada je riječ o dronovima dugog dometa, rekao je.
Naglasio je kako se ruska vojska na bojišnici nalazi u ozbiljnim problemima pod udarima dronova te da su ograničeni čak i konvoji, na svega dva vozila.
– Prema tome, bez obzira na ovo poskupljenje nafte koje ipak hrani ruski vojni stroj, Putin ima ozbiljnih problema kada planira buduće vojne operacije i vjerojatno će se poslužiti različitim političkim doskočicama kao što je ovaj prijedlog o imenovanju Gerharda Schrödera, bivšeg njemačkog kancelara, kao nekog posrednika koji bi trebao razgovarati o mirovnom rješenju, istaknuo je Picula.
