U Izvješću, koje je usvojeno s većinom od 58 glasova za, četiri protiv i devet suzdržanih, ističe se napredak zemlje u borbi protiv organiziranog kriminala i poziva vlasti na ubrzanje reformskih procesa, s posebnim naglaskom na vladavinu prava, pravosuđe, slobodu medija i borbu protiv korupcije.
„U Izvješću ponovno naglašavamo podršku Europskog parlamenta crnogorskom putu prema EU i procesu pristupanja. Kao zemlju koja je najviše odmakla u procesu pridruživanja, Crnu Goru želimo ohrabriti da nastavi s reformama, posebno u području vladavine prava. Tijekom proteklih je godina učinjen velik napor u približavanju Crne Gore Uniji, a i sam vidim crnogorsku priču kao jednu od ključnih točaka reafirmacije politike proširenja kao jedne od najuspješnijih vanjskopolitičkih alata EU za stabilizaciju vlastitog susjedstva. Zato i ovim putem ponovno pozivam lidere crnogorske vlasti i opozicije da u skladu s visokom i dalje rastućom podrškom građana Crne Gore članstvu u Europskoj uniji postignu dogovore nužne da se put prema Uniji nastavi“, izjavio je Picula nakon izglasavanja.
Izvješće jest usvojeno velikom većinom glasova, no valja istaknuti kako su zastupnici u Europskom parlamentu izrazili veliku zabrinutost zbog napete političke situacije u Crnoj Gori, te su poručili kako je na putu prema članstvu u Europskoj uniji nužan otvoren i konstruktivan dijalog između svih političkih i društvenih dionika.
Unutarnjepolitičke napetosti dijelom su odraz i napetosti na relaciji Crna Gora – Srbija, zbog čega Piculino Izvješće traži da se svi bilaternalni sporovi riješe putem uključivog i pomirljivog dijaloga uz izbjegavanje bilo kakvog oblika stranih uplitanja u unutarnjepolitičke teme.
U Izvješću se naglašava i zabrinutost sve većom polarizacijom medijskog krajolika, posebno u pogledu sve više dezinformacija i lažnih vijesti u crnogorskom javnom prostoru, te se poziva na jačanje suradnje institucija Europske unije s Crnom Gorom u borbi protiv dezinformacija, te hibridnih i kibernetičkih prijetnji, dok u Izvješću nije zanemaren ni faktor sve veće kreditne izloženosti zemlje stranim kreditorima, posebno Kini.
„Kako je zbog pandemije COVID-19 korona virusa crnogorska ekonomija protekle godine pala za golemih 14,3 posto, prije svega zbog pada prihoda od turizma, apelirali smo na vlasti da financijska sredstva iz posljednjeg paketa pomoći Unije vrijednog 60 milijuna eura iskoriste kako bi ublažili posljedice za građane zemlje. Od Unije smo pak zatražili da pomogne Crnoj Gori i u ovom valu pandemije, posebno nakon prošlomjesečnog apela crnogorske vlade za pomoć i u vidu dolaska zdravstvenih radnika“, poručio je Picula.
