Nakon Dubrovnika, Šibenika, Rovinja i Zagreba, Ured zastupnika Picule organizira novi krug edukacije u Lovincu u Lici. Ovoga puta, radionica će biti posvećena ne samo proceduri zaštite proizvoda na europskoj razini već i predstavljanju modela i dobrih primjera kako koristiti zaštitu proizvoda kao integralan dio ruralnog razvoja.
Zlouporabe imena "Lički krumpir" okupile su tradicionalne proizvođače i potaknule ih na projekt zaštite imena na nacionalnoj i europkoj razini jer je to značajno pridonijelo propasti proizvodnje krumpira u Lici. Nakon višegodišnjeg truda Udruge proizvođača Ličkog krumpira, danas se proizvodi oko 250 tona zaštićenog Ličkog krumpira.
Okrugli stol „EU politike kvalitete: alati ruralnog razvoja“ održat će se u petak, 14.10. u Domu kulture u Općini Lovinac od 10.30 h, a radionice za proizvođače počinju od 13.45 h.
Uz zastupnika Piculu, svoja će iskustva podijeliti načelnik općine Lovinac Hrvoje Račić o ulozi Ličkog krumpira u razvojnoj strategiji općine, Ana Marušić Lisac iz Biotechnicona, Ante Madir iz Klastera hrvatskog pršuta, Blanka Sinčić Pulić iz Istarske županije, Ivo Kara-Pešić iz Udruge Kinookus i Jelena Mikin iz udruge Tavan je javan.
U sklopu okruglog stola održat će se i predstavljanje priručnika „Autohtoni proizvodi i oznake kvalitete Europske unije: od ideje do realizacije“ koji je namijenjen prvenstveno proizvođačima, ali i svima onima koji tek razmišljaju o tome da se uključe u proces zaštite proizvoda. Priručnik će zastupnik Picula staviti na raspolaganje svim sudionicama i sudionicima, kao što je to već učinio i prilikom njegovog predstavljanja u Zagrebu.
„Tri smo godine prikupljali iskustva s terena, slušali probleme koji muče proizvođače i došlo je vrijeme da to objedinimo i stavimo na papir. Priručnik je kolekcija iskustava onih koji su kroz taj proces prošli, razriješava niz zabluda oko zaštite proizvode, upozorava na probleme na koje se može naići, ali i sumira kvalitetna rješenja za ostale proizvođače koji tek misle krenuti u proces zaštite“, poručio je zastupnik Picula koji od početka mandata u Europskom parlamentu, radi na zaštiti proizvoda.
"Hrvatskoj ide sve bolje, trenutno je 12. od 28 zemalja članica EU po broju proizvoda u DOOR bazi. Cilj je svake ovakve radionice osnažiti male i srednje proizvođače poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda jer je iz mjeseca u mjesec vidljivo da napori oko zaštite autohtonih proizvoda u Hrvatskoj daju rezultate", dodao je Picula.
Hrvatska trenutno ima 14 zaštićenih proizvoda na razini EU - nedavno su od Komisije zaštićene oznake izvornosti dobili Korčulansko maslinovo ulje i Paška janjetina, a ostali proizvodi su: Istarski, Krčki, Drniški i Dalmatinski pršut, Ogulinski kiseli kupus, Lički krumpir, Poljički soparnik, Krčko maslinovo ulje, Ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres, Neretvanska mandarina, Zagorski puran, Baranjski kulen.
