HR EN
9. siječnja 2017. Odbori / Međuskupina

Rješavanje bilateralnih pitanja sa susjedima važno je za napredak Srbije prema EU

Odbor za vanjske poslove Europskog parlamenta (AFET) danas je raspravljao o Izvješću Europske komisije o napretku Srbije kao i o Izvješću EK o napretku Kosova u 2016. godini. Predsjednik Izaslanstva Europskog parlamenta za odnose s BiH i Kosovom, zastupnik Tonino Picula, u svom govoru je naglasio kako je i konstruktivno rješavanje preostalih bilateralnih pitanja Srbije sa susjedima od velike važnosti za njezino napredovanje na putu prema EU.

„Pod time mislim na utvrđivanje sudbine nestalih u agresiji na Hrvatsku, rješavanje granične demarkacije i povratak otetog kulturnog blaga. To bi pomoglo zatvaranju otvorenih pitanja iz prošlosti i omogućilo punu suradnju u približavanju europske budućnosti za Srbiju“, poručio je zastupnik Picula.

„Proces otvaranja prvih poglavlja treba razumjeti isključivo kao izraz pozitivnog pritiska kako bi počela ozbiljna transformacija velikog broja sektora u državi, a ne kao blokadu.“

Picula je tako reagirao i na istupe nekih slovenskih zastupnika koji su rezerve Hrvatske na otvaranje poglavlja 26. u pregovorima sa Srbijom nazvali blokadom. Picula je poručio da „ne treba miješati događaje“ jer je primjer prave blokade bilo dugotrajno onemogućavanje Hrvatske od strane Slovenije. Upozorio je da nacrt izvješća o napretku Srbije sadrži velik dio iz prošlogodišnjeg izvješća, što govori da je pred Srbijom, kao zemljom kandidatkinjom za EU, još puno posla.

„Ugroženost slobode medija i netransparentost vlasništva nad njima, nedovoljno učinkovita borba protiv korupcije, jačanje vladavine prava, realizacija nedavno usvojenog akcijskog plana o poštivanju prava manjina i ljudskih prava općenito, puna suradnja s međunarodnim sudom u Haagu, usklađivanje s vanjskom politikom EU koja, između ostalog, uključuje podršku Srbije napretku BiH prema članstvu u EU te jednak takav pristup nastavku dijaloga s Kosovom“.

Govoreći o izvješću o napretku Kosova, Picula je podsjetio da su najbitniji trenuci u protekloj godini bili Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju koji je stupio na snagu u travnju te start reformske agende u studenom. Kao predsjednik zajedničkog parlamentarnog izaslanstva s Kosovom, vrlo je zadovoljan što se stranačke političke podjele nisu odrazile na rad zajedničkog izaslanstva koje je tijekom dva sastanka, usvojilo zajednički pravilnik i preporuke.

Picula se ujedno nada da će uskoro biti ispunjeni i svi uvjeti da se ukinu vize za građane Kosova, kao jedinu preostalu zemlju u regiji. Jedan od tih uvjeta je i ratifikacija graničnog sporazuma s Crnom Gorom što potvrđuje strukturne podjele na političkoj sceni Kosova. Pohvalio je napredak u dijalogu Kosova i Srbije te neke konkretne pomake poput dogovora o dodjeli telefonskog koda Kosovu, ali i upozorio da su organizirani kriminal, visoka razina korupcije i ugrožena sloboda medija i dalje ozbiljne prepreke za daljnji europski put Kosova. Picula je posebno istaknuo da daljnja primjena tzv. regionalne nadležnosti srbijanskog pravosuđa na građane susjednih zemalja kao i posljednji slučaj uhićenja Ramusha Haradinaja nikako ne doprinose stabilnosti i suradnji u regiji.

 

Koristimo kolačiće (cookies) kako vam poboljšali online iskustvo. Korištenjem naše web stranice pristajete na uporabu kolačića.