Picula je bio uvodničar sastanka na kojem su sudjelovali Lilyana Pavlova, potpredsjednica Europske investicijske banke, Thomas Hagleitner, voditelj odjela za Crnu Goru u okviru Generalnog direktorata za susjedstvo i pregovore o proširenju, te Vladimir Shopov, istraživač, savjetnik i osnivač Instituta za azijske studije na Novom bugarskom sveučilištu u Sofiji.
Cilj sastanka bio je raspraviti financijsku situaciju Zapadnog Balkana u kontekstu stranih ulaganja i vanjskog duga te njihova kratkoročnog i dugoročnog utjecaja u regiji. Riječ je o događajima koji su u posljednje vrijeme u europskim institucijama zaokupili dosta pozornosti, posebno zbog utjecaja Kine u regiji, s naglaskom na slučaj situacije crnogorske izloženosti kineskom dugu zbog izgradnje autoceste. Sve se to odvijalo u uvjetima prošlogodišnjeg ekonomskog pada od 3,3 posto u regiji kao posljedice smanjenja prihoda od turizma i aktivnosti u sektoru malih i srednjih poduzeća.
Kao uvodni govornik, Picula je naglasio potrebu za razumnim financiranjem zemalja kandidatkinja za članstvo u EU, zatim za dubljom analizom kontroverzne situacije Kine s Crnom Gorom te kazao kako je ovaj sastanak došao u pravo vrijeme, budući da je nedavno izglasana IPA III, pretpristupni financijski instrument nove generacije koji će zemljama kandidatkinjama pružiti održiviju i racionalniju potporu na njihovom putu ka EU.
Lilyana Pavlova je na početku svog izlaganja istaknula kako Europska investicijska banka konkretnim i efikasnim financijskim sredstvima snažno podržava tranziciju Zapadnog Balkana na inkluzivniji, zeleniji i održiviji model: “U 40 godina djelovanja, EIB intenzivno i uspješno radi na mobilizaciji sredstava potrebnih za implementaciju raznih inicijativa, od gospodarskog ujednačavanja zemalja regije, digitalnih reformi i tehničke pomoći, do renoviranja bolnica i škola te pomoći malim i srednjim poduzećima kako bi tržište učinili živahnijim i transparentnijim”.
Thomas Hagleitner osvrnuo se na rastući utjecaj Kine u regiji, težnju za uklanjanjem regionalnih dispariteta te naglasio potrebu da se u zemljama Zapadnog Balkana stvori fiskalni prostor za implementaciju potrebnih reformi i na taj način osigura makroekonomska stabilnost.
“Transparentna javna nabava, utjecaj investicija na okoliš, modus operandi kineskih pozajmica, veoma su važne stavke koju zahtijevaju stručnost dionika iz ostatka EU-a. U maloj zemlji poput Crne Gore kojoj često manjka stručnjaka, od velike je važnosti složiti pametan plan za potrebne reforme te pronaći optimalne investicijske smjernice”, istaknuo je.
Vladimir Shopov temeljito je analizirao vrlo zahtjevne okolnosti u kojima se trenutno nalazi Crna Gora. “Značajne karakteristike ove zemlje svode se u velikoj mjeri na geopolitičku ambivalenciju koja je posljedica nejednake integracije. Jaz u razvoju učinio je Crnu Goru iznimno ranjivom, čime je otvorila vrata rastućoj prisutnosti Kine. Ukopanost Kine u regiji neupitna je, ali ovdje se ne radi samo o ekonomskim ambicijama Kine, već i o njenoj tendenciji da proširi i svoju kulturnu i medijsku uvezanost ne samo u prostor zapadnog Balkana, već i mnogo šire”, istaknuo je Shopov.
Kineske aktivnosti više nisu samo ad hoc, ona se sistemski ugrađuje u čitav niz sektora, naglašava Shopov i ocjenjuje da Kina želi pokazati i prijateljsko lice, kroz plasiranje cjepiva protiv koronavirusa na globalno tržište.
