Kako kometirate za vas prilično uspješno razdoblje u kojem ste u razmaku od desetak dana primili dva vrijedna priznanja. Prvo je u Italiji nagrađen projekt Water Saving Challenge, a zatim ste od strane Europske federacije malih otoka proglašeni za najboljeg eurozastupnika jer smatraju da ste najviše napravili za razvoj malih europskih otoka i poboljšanje života na njima.
Svako priznanje veseli, a posebno ona dodijeljena od strane ljudi za čije dobro radite. Zbog nagrade projektu koji smo pokrenuli ove godine na Svjetski dan voda sam i dvostruko ponosan – zbog našeg projektnog tima i zbog naših otočana. U projektu „Water Saving Challenge“ sudjeluju Vis i Lastovo, a oni zaista imaju čime poslužiti kao primjer drugim otocima koji se bore s redukcijama vode. Iako su ove dvije nagrade došle jedna za drugom u kratkom periodu, one su tek jedan korak u prepoznavanju onoga što radim. Na poboljšanju života na otocima radim sustavno od početka mandata i drago mi je što je taj rad prepoznat. Oba priznanja su poticaj, ali i odgovornost koje sam duboko svjestan.
Možete li malo više reći o projektu Water Saving Challenge?
Water Saving Challenge (WaSaC) projekt je koncept „pametnih otoka“ stavljen u praksu – otočani, temeljem svog jedinstvenog iskustva, kreiraju primjenjiva rješenja za druge. Cilj mi je bio okrenuti mikrofon prema onima koji moraju biti glavni protagonisti otočnih politika: otočanima. Tko ima više iskustva govoriti o racionalnom upravljanju vodom nego oni koji stoljećima uspješno preživljavaju u svakodnevnim uvjetima oskudnih resursa? Otoci su izvor nevjerojatne snalažljivosti i inovativnosti kojima treba dati prostora. WaSaC je međunarodni projekt fokusiran na rješavanje problema nestašice vode usmjeren na smanjenje potrošnje vode kroz inovativna tehnološka ali i politička rješenja. Projektom pomičemo fokus sa skupocjenih i dugotrajnih projekata povećanja proizvodnih kapaciteta na racionalno upravljanje vodom koristeći jednostavnija i jeftinija rješenja. U projektu, uz Vis i Lastovo, sudjeluje 6 otoka iz Francuske, Grčke i Irske na zajedničkoj izradi sveobuhvatnih modela za uštedu vode u otočnim, ali i kopnenim zajednicama. Dosadašnji rad je pokazao da je moguće uštedjeti čak četvrtinu vode primjenom jednostavnih tehnoloških rješenja i, mnogo važnije, promjenom ljudskog ponašanja! Većina ljudi ne razmišlja o tome koliko vode potroši primjerice na godišnjem odmoru u nekom hotelu. Jako mi se svidio sustav nagrađivanja gostiju u jednom otočkom hotelu, koji potiče racionalnu potrošnju vode na način da gostima koji troše manje vode od prosjeka nudi različite oblike popusta na hotelske usluge. O tom i drugim rješenjima moći ćete pročitati više početkom sljedeće godine kada ćemo u Bruxellesu predstaviti rezultate projekta koje ćemo javnosti staviti na raspolaganje.
Osim toga, nedavno je nakon vašeg amandmana u Europskom parlamentu iz ovogodišnjeg proračuna izdvojeno dodatnih dva milijuna eura za energetsku neovisnost otoka. Možete li nešto više reći o tom projektu i kako hrvatski otoci mogu doći do tih sredstava s kojima će lakše postići veću energetsku neovisnost?
Zajedno s dvoje kolega iz Međuskupine uložio sam amandman na godišnji proračun EU u sklopu projekta „Jačanje suradnje oko klimatske akcije na otocima unutar i izvan EU kroz stvaranje otočnog identiteta". Taj amandman osigurao je dva milijuna eura za veću energetsku neovisnost europskih otoka. S tim novcem želi se pomoći otocima da dobiju što veću autonomiju u opskrbi električnom energijom te da električnu energiju proizvode koristeći dostupne obnovljive izvore. Uskoro kreće javni natječaj za odabir članova takozvanog "Tajništva za otoke”. Njegova dužnost je prikupiti podatke o potrebama otoka i pružanje savjetodavne pomoći kod prijava za projekte kako bi i manji otoci mogli ravnopravno sudjelovati u povlačenju sredstava. Nakon toga će se raspisati natječaji, a novac će se isplaćivati kroz period do 2020. godine. O svim fazama projekta redovno ću informirati javnost.
Cijeli intervju za Nacional čitajte na linku.
