U kakvoj je sada poziciji Republika Hrvatska nakon rasprave održane u prošlu srijedu po pitanju ulaska u schengensku zonu?
Hrvatskoj je s posljednjeg ovogodišnjeg plenarnog zasjedanja Europskog parlamenta poslana snažna i nedvosmislena podrška za ulazak u Schengen. Rasprava o Schengenu održana je na inicijativu moje političke grupe, Progresivnog saveza socijalista i demokrata, čiji je predsjednik Gianni Pittella jasno poručio da u EU ne može biti država prvog i drugog razreda te da svatko tko poštuje schengenske kriterije izravno ulazi u schengenski prostor. Jasna podrška Hrvatskoj, ali i onima koji su spremni zloupotrebljavati pitanje zajedničke vanjske granice za nametanje nekih drugih ciljeva. Hrvatska, prema posljednjoj evaluaciji Komisije provedenoj krajem studenog, trenutačno ispunjava 68 od ukupno 98 preporuka koje treba zadovoljiti da bi ukupna evaluacija Komisije bila pozitivna. Očekujem da do kraja 2018. to i ostvarimo te tijekom 2019. godine preuzmemo odgovornost upravljanja najduljom vanjskom granicom EU. Treba ponavljati, da se ulaskom Hrvatske u Schengen ukida nadzor na tzv. unutarnjim granicama, odnosno granicama Hrvatske prema članicama Europske unije, Sloveniji i Mađarskoj. U tom slučaju pravila EU o strožim graničnim kontrolama primjenjivala bi se isključivo na hrvatskim granicama prema našim susjedima koji još uvijek nisu članice EU. Druga važna činjenica govori da Europljani svake godine u Schengenskom prostoru ostvaruju oko 1,25 milijardi putovanja. EU bez unutarnjih granica donosi bitne koristi gospodarstvu. To je posebno važno za Hrvatsku kao izrazito turističku zemlju jer većinu naših gostiju čine državljani EU koji će lakše, s manje kontrola i manje čekanja na granicama, moći doći u Hrvatsku.
Je li poznato kada će 17 milijuna europskih otočana dobiti teritorijalno priznat status?
Prijedlog je usvojen, kada bi se trebale izraditi statistike, odnosno integrirati ih u "krilo Europe"? - Projekt integriranja otoka u „krilo Europe“ nije niti jednostavan niti brz, ali sa zadovoljstvom mogu potvrditi da izvrsno napreduje. Osnivanjem Međuskupine za otoke popunili smo institucionalni vakuum pa danas po prvi puta u povijesti Unije imamo radno tijelo koje je ciljano posvećeno otočnoj problematici. Upravo je Međuskupina iznjedrila Rezoluciju o posebnoj situaciji otoka kojom se pozvalo Komisiju da, između ostaloga, uvede „otočnost“ kao kriterij pri raspodjeli sredstava te uspostavi ured za otoke. Raspoloženje prema otočnoj agendi u Bruxellesu je pozitivno i opravdano je očekivati da će nova kohezijska politika biti prilagođena potrebama otočana. Jedan od razloga mog optimizma je i nedavni razgovor s povjerenicom za regionalni razvoj Corinom Cre?u koja se složila sa mnom da nitko u EU ne smije biti ostavljen po strani, pogotovo ne područja koja trpe zbog svoje zemljopisne zakinutosti. Nedavno sam zajedno s dvoje kolega iz Međuskupine uložio amandman na godišnji proračun EU u sklopu projekta „Jačanje suradnje oko klimatske akcije na otocima unutar i izvan EU kroz stvaranje otočnog identiteta". Taj amandman osigurao je dva milijuna eura za veću energetsku neovisnost europskih otoka, a Komisija je izrazila spremnost povećati taj iznos za još 10 milijuna eura. Ukratko, europski vjetrovi konačno pušu u povoljnom smjeru za otoke i radim na tome da tako i ostane.
Cijeli intervju čitajte na linku.
