Priprema se nova rezolucija i izvještaj o napretku BiH. Što treba očekivati?
Europski parlament je uvijek nedvojbeno podupirao budućnost BiH u EU, ali i dosljedno upozoravao na zastoje koje vlasti moraju riješavati. Najnoviji izvještaj Komisije evidentira cijeli niz pomaka i poboljšanja, osobito u donošenju zakona te formalno političkim odnosima s EU. Međutim, pozitivni procesi su, na žalost, u suprotnosti s mnogim incidentnim situacijama i nedostatkom promjena u nizu sektora. Kao i toliko puta do sada, razmišljanja o aktualnoj situaciji u BiH kod mnogih njenih prijatelja izazivaju miješane osjećaje. Izdvojio bih jedan evidentan primjer zaostajanja i otpora europskom putu BiH. Kao voditelj Izaslanstva EP za odnose sa BiH podsjećam da je pokušaj usvajanja poslovnika Zajedničkog odbora propao još lani u Sarajevu. Od tada Izaslanstvo ne funkcionira jer bez poslovnika nema legitimitet za rad. U međuvremenu je bilo više pokušaja s naše strane da se problem otkloni, no, na žalost, bez uspjeha. Temeljni problem je protivljenje dijela članova izaslanstva iz BiH (preciznije, radi se o članovima iz RS-a) da preporuke usvajamo procedurom koja se primjenjuje kao u svim ostalim zajedničkim izaslanstvima EP-a sa zemljama u procesu. Nakon konzultacija i pravne ekspertize, stav EU institucija je jasan i ujedinjen - BiH strana će morati prihvatiti postojeći prijedlog, koji je već dijelom prilagođen, ili izaslanstvo neće funkcionirati do daljnjeg. Tvrdim da u ovom slučaju govorimo o jasnom pokušaju blokade procesa koji su se posebno intenzivirali u godini predaje aplikacije za članstvo BiH u EU. Ovaj problem sve više postaje jedna od ozbiljnih prepreka koje dijele građane BiH od dobrobiti budućeg članstva zemlje u EU.
Dio analitičara smatra da je BiH beznadežan slučaj oko izlaska iz Daytonske faze, odnosno izgradnje suvremene države koja ima svoje specifičnosti. Kako na to gledate?
Znatan broj trajnožarećih problema koji sustavno opterećuju odnose u BiH su politički derivati osebujnog Daytonskog sustava. Već je godinama posve jasno da mirovni sporazum potpisan 1995. godine sve više postaje predtekst za stagnaciju i poticanje različitih sukoba u zemlji, a sve manje predstavlja okvir u kojem BiH može napredovati. Premda znamo koliko je puta geopolitika ranije arbitrirala u ulasku pojedinih zemalja ili skupina zemalja u EU, zbog toga ipak ne treba stvarati lažnu dilemu može li danas BiH biti promovirana u "poseban slučaj" i biti primljena u članstvo bez ozbiljnih i opsežnih reformi. Ublažavanje kriterija ne bi pomoglo rješavanju zaostajanja, ali pojačan program medijacije i pomoći - svakako. Sada na kraju ove za EU teške 2016. godine vidimo da veći zamah imaju disolucijski, a ne integracijski procesi. Kako će se to odraziti na daljnji europski put i funkcioniranje BiH nije lako odgovoriti, ali znam da na kraju tog puta ni EU ni BiH neće izgledati kao danas.
Cijeli intervju čitajte na linku.
