U jednogodišnjoj studiji i radu na terenu, sudionici projekta utvrdili su da se na svih osam otoka na godinu uštedi 200 milijuna litara vode, da se potrošnja struje smanji za 470.000 kWh, a emsija ugljičnog dioksida za 42 tisuće kilograma. Kada bi se njihovo znanje o štednji vode prenijelo na 2136 europskih otoka i njihovo stanovništvo, uštede u vodi, struji i emisiji stakleničkih plinova bile bi goleme.
Sa zastupnikom Piculom razgovarali smo nakon predstavljanja priručnika... Što se sve dogodilo u ovih godinu dana otkad je projekt počeo. Posebno, što se dogodilo na našim otocima Visu i Lastovu koji su u pilot-projektu?
Projekt je započeo simbolično na Svjetski dan voda 22.3. prošle godine i do danas je proveden niz aktivnosti. U prvoj fazi su obavljena terenska istraživanja na svih osam projektnih otoka te su izrađena izvješća o njihovim vodnim resursima sustavima njihova upravljanja. Druga faza je okupila predstavnike otoka te ih povezala sa stručnjacima s kojima su, prošlog rujna na Visu, izradili planove štednje vode za svaki pojedini otok. To su planovi koji ostaju u trajnom vlasništvu otočana. U posljednjoj fazi su iskustva i saznanja otočana iz prethodne dvije korištene za izradu vodiča kojeg predstavljamo ovog petka u Zagrebu, a koji će koristiti svim drugim zajednicama koje žele unaprijediti svoj sustav upravljanja vodom. Posebno me veseli što je projekt prošle godine nagrađen nagradom „Greening Islands“ u kategoriji za vodu i to u konkurenciji velikih infrastrukturnih projekata. To pokazuje da je stručna javnost prepoznala prednost našeg projekta koji je u središte kreiranja rješenja stavio otoke i koji ima veliki potencijal primijene u drugim zajednicama. Nagrada nam je svakako bila poticaj u daljnjoj provedbi projekta ali će poslužiti i kao sredstvo privlačenja novih zajednica da se odazovu našem izazovu te počnu štedjeti vodu. I Vis i Lastovo su postali dijelom projekta jer su imali nešto za ponuditi. Vis ima iznimnu tehnologiju nadzora svog vodovodnog sustava koja pokazuje koliko je važno imati precizne podatke o proizvodnji, potrošnji i gubitcima u sustavu kako biste znali kada, gdje i na koji način intervenirati. Na Visu znaju unaprijed kada Lastovo se pak okrenulo tehničkim inovacijama te je općina subvencionirala ugradnje nastavaka za štednju vode u kućanstva i smještajne jedinice. Lastovo je, zanimljivo, spojeno vodovodom s kopnom ali otok traži način kako što manje uvoziti skupu vodu s kopna koja sa svakim kilometrom transporta gubi na kvaliteti. To su otoci koji razlikuju tehničku održivost, koju osiguravaju cijevi spojene na kopno, i stvarnu održivost koja se osigurava racionalizacijom potrošnje tj. primjenom tehnologija, promjenom navika, mudrim upravljanjem. Ja svakako zagovaram potonju.
Cijeli članak čitajte na linku.
