U delegaciji od dvadesetak proizvođača zagorskih mlinaca i zagorskih štrukli, međimurskog mesa 'z tiblice, međimurskog bučinog ulja, viškog rogača, dalmatinskog pršuta, dubrovačke mantale, džema od dubrovačke ljute naranče, ličkog sira škripavca i drugih proizvoda, zatim predstavnika certifikacijske agencije Biotechnicon, organizacije Slow Food te razvojnih agencija Krapinsko-zagorske i Dubrovačko-neretvanske županije, bile su i dvije su predstavnice iz Istre.
Blanka Sinčić Pulić iz Odjela za poljoprivredu Istarske županije je na ovom je skupu predstavila projekt zaštite istarskog pršuta, dok je Melinda Cosetto sudjelovala kao predstavnica Agencije za ruralni razvoj Istre (AZRRI), koji također provodi postupke zaštite istarskih autohtonih proizvoda.
"Okupili smo različite profile proizvođača i stručnjaka kako bi međusobno razmijenili iskustva i informacije. Moramo se obračunati s beskonačnim širenjem trgovačkih lanaca, što se predstavlja kao jedino rješenje za opskrbu hranom. Važno je pojačati svijest o važnosti zaštite autohtonih domaćih proizvoda, ali prvenstveno svijest potrošača jer nas, na žalost, tek tragični slučajevi poput nedavnih zaraza salmonelom, natjeraju da počnemo razmišljati o tome što jedemo", poručio je organizator sastanka Tonino Picula, naglasivši da od početka svog eurozastupničkog mandata pokušava proširiti svijest o kvaliteti naše autohtone hrane, ali i svijest potrošača o tome što jedemo.
Cijeli članak možete čitati na linku.
