Hrvatski europarlamentarac Tonino Picula upozorava kako su najpoznatiji zaštićeni hrvatski lokaliteti, poput Starog grada u Dubrovniku, Dioklecijanove palače u Splitu i katedrale sv. Jakova u Šibeniku u opasnosti od potapanja zbog globalnog zatopljenja. Prema javno dostupnim podacima, potapanje prijeti čak 37 mjesta na Sredozemlju, među kojima su i ti hrvatski gradovi, a u opasnosti od erozije su 42. –
"Osim kulturne baštine, direktno ugroženi će biti i naši građani jer čak trećina stanovnika EU živi uz obalni pojas, do 50 km od obale. Neprocjenjivo kulturno nasljeđe odoljelo je povijesnim izazovima stotinama i tisućama godina, nemojmo dopustiti da ga unište klimatske promjene koje smo sami uzrokovali. Krajnje je vrijeme da proglasimo klimatsku krizu te hitno usvojimo i implementiramo mjere za preokretanje trendova globalnog zatopljenja", upozorava Picula.
Prema izvještaju Europske agencije za okoliš (EEA), RH je u skupini od tri europske zemlje s najvećim kumulativnim udjelom šteta od ekstremnih vremenskih i klimatskih događaja u odnosu na bruto nacionalni proizvod, što je golema opasnost za ekonomiju, ovisnu o prihodima od turizma i poljoprivrede koji čine do četvrtine BDP-a. Prema EEA, štete od ekstremnih klimatskih događaja u nas su od 1980. do 2013. iznosile oko 2,25 mlrd. eura, oko 68 mil. eura godišnje.
"Tranzicija europskih otoka na obnovljive izvore energije, čiji se pilot projekti provode uz financiranje Tajništva za otoke EK, a u kojima sudjeluje i 10 hrvatskih otoka, dobar je putokaz što treba činiti kako bismo trendove globalnog zatopljenja usporili i dugoročno preokrenuli", ističe Picula. EU je na svoj dnevni red stavila nastavak razvoja agende Emissions free EU 2050., koja podrazumijeva okolišno neutralnu Uniju do 2050., što je golem zadatak, koji će zahtijevati velike tranzicijske troškove koji će ovisiti o političkom dogovoru i cijelom nizu kompromisa između članica.
Cijeli članak čitajte na linku.